Iran se suočava sa najdužom nacionalnom blokadom interneta od vremena Arapskog proljeća, nakon što je vlast uvela gotovo potpuni prekid usluga odmah nakon udara SAD-a i Izraela krajem februara. Ovaj potez prekinuo je komunikaciju većine građana sa vanjskim svijetom, nastavljajući trend iz januara kada je došlo do sličnog gašenja tokom antirežimskih protesta.

Ipak, dio stanovništva uspijeva zaobići cenzuru koristeći Starlink, satelitski internet servis kompanije SpaceX koju vodi Elon Musk. Iako je korištenje ovog servisa u Iranu ilegalno, prijemnici su u posljednjim godinama krijumčareni u zemlju i prodavani na crnom tržištu. Aktivisti za ljudska prava upozoravaju da korisnici riskiraju i najstrožije kazne, uključujući smrtnu.

Historija blokada i kontrola

Trenutna blokada, koja traje više sedmica, po trajanju je druga samo za onom u Libiji iz 2011. godine. Iranska telekomunikaciona industrija je gotovo u potpunosti u državnom vlasništvu, što vlastima daje potpunu kontrolu nad glasovnim i podatkovnim prometom. Prema podacima grupe za praćenje interneta NetBlocks, povezanost je pala na oko jedan posto predratnog nivoa.

Vlasti koriste tzv. “bijelu listu” kako bi omogućile pristup globalnom internetu državnim službenicima i medijima tokom kriza, dok je većina stanovništva izolovana. Državni mediji i dalje aktivno koriste društvene mreže kao glavni kanal komunikacije tokom rata.

Rizici i načini zaobilaženja

Starlink funkcioniše u Iranu jer njegovi prijemnici komuniciraju direktno sa mrežom satelita u niskoj orbiti. Prema procjenama iranskog aktiviste Ahmada Ahmadiana, u zemlji je dostupno oko 50.000 Starlink terminala. Uređaji se najčešće kupuju u zemljama gdje je servis licenciran, a zatim se koriste u Iranu putem “roaming” opcije.

Međutim, korištenje ovih uređaja nosi velike rizike. Prijemnik zahtijeva čist vidik ka nebu, što ga čini lakom metom za vlasti koje koriste dronove za pretragu krovova. Signal se također može detektovati. Nakon rata sa Izraelom 2025. godine, iranski parlament je proširio zakone o špijunaži kako bi kriminalizovao korištenje Starlinka, sa kaznama od pet do 25 godina zatvora.

Osim Starlinka, opcije su oskudne. Neki stanovnici pokušavaju spojiti se na mobilne tornjeve u susjednim zemljama, dok drugi koriste staru tehnologiju kratkotalasnog radija. Vlasti su razvile domaći internet pod nazivom Nacionalna informaciona mreža kako bi održale vitalne državne servise tokom blokade.

Unatoč postignutom primirju između SAD-a i Irana, nema naznaka da će se internet restrikcije u skorije vrijeme ukinuti. Državni portparol je izjavio da će internet ostati ograničen dok traju ratni uslovi, ostavljajući milione građana u informacionoj izolaciji.