Bogate zemlje su u 2025. godini značajno smanjile zvaničnu pomoć za razvoj, najvjerovatnije za rekordne iznose, što predstavlja drugu godinu uzastopnog pada. Podatke je objavila organizacija Eurodad, a zvanične brojke treba da objavi Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) u četvrtak.

Pad na nivo pandemije

Očekuje se da će duboki rezovi smanjiti ukupnu globalnu zvaničnu pomoć za razvoj na oko 170 do 190 milijardi dolara, što je nivo posljednji put viđen tokom pandemije COVID-a 2020-2021. Ove procjene znače pad u odnosu na 223,7 milijardi dolara u 2023. i 212,1 milijardu u 2024. godini.

Ovaj pad u pomoći oštro kontrastira sa rastućim izdacima za odbranu, koji su u 2025. iznosili 1,4 biliona dolara među 32 članice NATO saveza.

Nesrazmjeran uticaj na najsiromašnije

Gašenje Američke agencije za međunarodni razvoj prošle godine i smanjenje alokacija iz drugih razvijenih zemalja već su pogodile ekonomije u razvoju, posebno u Africi. “Najmanje razvijene zemlje i podsaharska Afrika očekuju nesrazmjeran uticaj, sa rezovima zvanične pomoći za razvoj od 13% do 28%”, rekao je Matthew Simons iz Eurodada.

Maria Jose Romero, menadžerka za politiku i zagovaranje u Eurodadu, istakla je da ova smanjenja potkopavaju decenije napretka u razvoju. “Bogate zemlje pišu blanko ček za rat, dok napuštaju svoju dugogodišnju obavezu da izdvoje 0,7% bruto nacionalnog dohotka kao pomoć za razvoj”, rekla je.

Iako sve 32 članice NATO-a treba da ispune savezni cilj od 2% nacionalne proizvodnje za odbranu, samo tri od 34 članice i pridružena člana Odbora OECD-a za pomoć u razvoju očekuje se da će dostići referentnu vrijednost od 0,7% za pomoć u razvoju.

Sastanci Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda sljedeće sedmice trebali bi se fokusirati na to kako multilateralne institucije mogu popuniti prazninu koju ostavlja opadajuća bilateralna pomoć.