Osnovno pravilo je jasno: brzinomer u vašem automobilu nikada ne smije pokazivati manju brzinu od one kojom se stvarno krećete. Drugim riječima, ako vozite 80 kilometara na sat, kazaljka ili digitalni displej ne smiju pokazivati 78 km/h. Dozvoljeno je jedino da prikazana vrijednost bude viša, na primjer 83 km/h.

Razlog za ovu propisanu toleranciju leži u samom načinu mjerenja brzine, koja se najčešće izračunava na osnovu broja obrtaja točkova. Kako se dimenzije guma, njihovo trošenje i pritisak vazduha razlikuju, mijenja se i njihov efektivni prečnik. Zbog toga proizvođači automobila unaprijed ugrađuju određenu sigurnosnu marginu kako bi se izbjeglo potencijalno podcjenjivanje brzine.

Propisane granice odstupanja

Prema pravilima koja propisuje Ekonomska komisija Ujedinjenih nacija za Evropu (UNECE), tokom homologacije vozila brzinomer smije pokazivati najviše 10 posto plus 4 km/h više od stvarne brzine. To praktično znači da pri stvarnih 80 km/h, instrument tabla može legalno prikazivati sve do 92 km/h.

U stvarnim uslovima vožnje na putu, granice su nešto drugačije. Za automobile, autobuse i kamione tolerancija odstupanja ide do 10 posto plus 6 km/h, dok je za motocikle i trotočkaše ona još nešto veća.

Kako se popularni modeli ponašaju u praksi

Brojna nezavisna testiranja su pokazala da popularni modeli, poput Dacia Duster-a, Mazda MX-5, BMW Serije 3, Škoda Kodiaq i Seat Arona, pri stvarnoj brzini od 80 km/h često prikazuju oko 83 km/h, što je potpuno u okviru dozvoljenog odstupanja.

Zanimljiv historijski detalj je da je prvi električni brzinomer patentirao Hrvat Josip Belušić još 1888. godine, čime je postavljen temelj za uređaj koji i danas svakodnevno koristimo u svim vozilima.