Klimatska kriza
Francuska usporava smanjenje emisija: Klimatski ciljevi sve dalje od dosega
Francuska usporava smanjenje emisija: Klimatski ciljevi sve dalje od dosega
Francuska je usporila smanjenje emisija štetnih gasova po drugi put zaredom, a podaci pokazuju da je zemlja daleko od postizanja svojih klimatskih ciljeva za 2030. godinu. Prema izvještaju organizacije Citepa, koja za francusko ministarstvo ekologije prati emisije, smanjenje je iznosilo samo 1,5 posto u odnosu na prethodnu godinu.
“Trend smanjenja emisija se nastavlja, ali usporenim tempom”, navodi se u saopćenju, uz napomenu da je ovo “nedovoljno” za postizanje ambicioznih ciljeva. Francuska je decembra prošle godine ažurirala svoj plan za postizanje ugljenične neutralnosti do 2050. godine, što zahtijeva prosječno smanjenje emisija od četiri posto godišnje do kraja decenije.
Usporavanje trenda i problematični sektori
Nakon značajnog pada emisija od 3,9 posto 2022. i čak 6,8 posto 2023. godine, tempo se naglo usporio na 1,8 posto 2024. godine. Kao i druge industrijske ekonomije, Francuska se teško nosi sa smanjenjem energetskog intenziteta u politički osjetljivim ili skupim sektorima poput transporta i rafinerija. Emisije iz proizvodnje energije čak su blago porasle 2025. godine, prekidajući opadajući trend zabilježen od 2022. godine, dok su u transportu ostvarena samo mala smanjenja.
Anne Bringault, direktorka programa u alijansi nevladinih organizacija Climate Action Network (RAC), krivi “zastoje u javnim politikama za ekološku tranziciju” za usporavanje napretka u borbi protiv emisija. Napori da se pažnja usmjeri na klimatske promjene zasjenjeni su ratovima na Bliskom istoku i u Ukrajini, globalnom energetskom krizom i rastućim ekonomskim previranjima.
Globalni kontekst i izazovi
Francuski podaci odražavaju slično usporavanje u susjednoj Njemačkoj, gdje su emisije pale za samo 0,1 posto 2025. godine, kako je u martu izvijestila stručna grupa Agora Energiewende. S druge strane, emisije u Sjedinjenim Državama porasle su za 2,4 posto 2025. godine, prema podacima think tank grupe Rhodium Group, što je potaknuto potražnjom za grijanjem i električnom energijom za potrebe buma umjetne inteligencije.

