Predsjednik SAD-a Donald Trump izjavio je da su u toku “vrući pregovori” u vezi sa sukobom s Iranom, nakon što je posrednik Pakistan zatražio dvosedmično produženje roka za Teheran da otvori Hormuški tjesnac. Trump je odbio otkriti detalje, ističući da su pregovori u toku, dok je Bijela kuća potvrdila da je predsjednik upoznat sa prijedlogom i da će uslijediti odgovor.

Pakistanski premijer Shehbaz Sharif objavio je na društvenim mrežama da pregovori “napreduju stabilno, snažno i moćno”, te da je njegova zemlja zatražila od Irana da “otvori Hormuški tjesnac na odgovarajući period od dvije sedmice kao gestu dobre volje”. Trump je Sharifa opisao kao “vrlo cijenjenog čovjeka širom svijeta”.

Eskalacija prijetnji i napadi

Trump je ranije, na dan isteka roka 7. aprila, zaprijetio da će “zbrisati cijelu iransku civilizaciju” dok su SAD nastavile sa napadima na glavni iranski izvozni terminal nafte. Ove izjave navodno su izazvale da iranski posrednici obustave učešće u diplomatskim razgovorima.

Iza kulisa, posrednici su se utrkivali da održe pregovore o prekidu vatre na pravom putu. Visoki zvaničnik Bijele kuće umanjio je značaj iranskog manevra, navodeći da se legitimni pregovori i dalje odvijaju. Trump je 6. aprila rekao da je “vrlo malo vjerovatno” da će pristati ponovo odložiti svoj rok.

Period prije Trumpovog roka obilježila je vojna eskalacija i sve ratobornije prijetnje američkog predsjednika. Američke snage su tog dana gađale objekte na ostrvu Kharg, slične onima koji su pogođeni u prošlom mjesecu, ali nisu ciljale energetsku infrastrukturu, prema američkim zvaničnicima.

Globalne posljedice i reakcije

Cijene nafte pale su nakon Sharifove objave, dok je Međunarodni monetarni fond najavio snižavanje prognoza globalnog rasta zbog rata. Sukob je već izazvao globalnu energetsku krizu i ugrozio šire ekonomske izglede.

Trumpov najnoviji ultimatum označava kritičnu tačku u ratu koji je do sada usmrtio preko 5.200 ljudi, većinom u Iranu i Libanu, i doveo do napada na energetske objekte širom regiona. Predsjednik je počeo izdavati rokove 21. marta kako bi prisilio Iran da otvori Hormuz, koji prenosi otprilike petinu pomorskih isporuka nafte, i više puta je produžavao rok.

Iranski ambasador pri Ujedinjenim nacijama rekao je da je njegova zemlja ostala otvorena za razgovore, ali da će poduzeti akciju ako Trump ostvari svoje najnovije prijetnje da cilja civilnu infrastrukturu. “Iran neće stajati po strani pred takvim egregioznim ratnim zločinima”, rekao je Amir-Saeid Iravani, iranski predstavnik, tokom sastanka Vijeća sigurnosti UN-a.

Rusija i Kina stavile su veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a koja bi ohrabrila napore za oživljavanje pomorskog saobraćaja u tjesnacu, zbog zabrinutosti da bi to prešutno odobrilo vojnu akciju. Trump je tokom konferencije za novinare 6. aprila rekao da sloboda plovidbe kroz Hormuz mora biti dio bilo kakvog sporazuma.