Nikšić predstavio rezultate rada Vlade FBiH: Ponosni smo na postignuto, ali svjesni i propusta

Na konferenciji održanoj u zgradi Vlade Federacije BiH u Sarajevu, premijer Nermin Nikšić izložio je postignuća i planove Vlade FBiH tokom prethodne dvije godine, naglašavajući kako su zadovoljni ostvarenim, ali i svjesni onoga što još treba popraviti.

“Istovremeno, samokritični smo na ono što je ostalo da se radi. Dobili smo mandat da rješavamo probleme, zatekli smo mnogo problema. Pokrenuli smo sistemske promjene. Vlada FBiH se mijenja na bolje, otvorili smo vrata reformama, funkcionalnijem pravosuđu, boljoj ekonomsko-socijalnoj slici. Borimo se protiv sive ekonomije. Imamo najniži dug u regiji, među najnižim u Europi, fiskalna disciplina, stabilne penzije, redovne plaće, više socijalnih ulaganja”, rekao je Nikšić.

Dodao je da je prošle godine registrovano 5.233 novih poslovnih subjekata, a izvoz u zemlje EU porastao je za 5,2% u prva tri mjeseca 2025. godine, dostigavši 3 milijarde i 38 miliona KM. Minimalna plata povećana je sa 596 KM na 1.000 KM, a poslodavcima je refundirano gotovo 40 miliona KM.

Broj zaposlenih u Federaciji BiH trenutno iznosi 543.512. Također, završena je javna rasprava o Zakonu o fiskalizaciji, nakon čega će Vlada hitno krenuti s izradom prijedloga tog zakona.

Poticaji privredi i podrška mladima

Vlada je izdvojila 2 miliona KM za start-up ekosistem, obezbijedila licencu Techstars USA i podržala poplavljena područja sa 200.000 KM u pet lokalnih zajednica. Osigurana su i sredstva za dijasporu, a budžet za poljoprivredu dostiže rekordni iznos. Mladim poljoprivrednicima dodijeljena su bespovratna sredstva.

Sanacija šteta i ulaganja u sport

Za sanaciju šteta od poplava izdvojeno je 50 miliona KM. Dva paralelna programa obuhvataju direktnu pomoć porodicama i obnovu lokalne infrastrukture.

U oblasti sporta i mladih osnovana je Fondacija za sport, predstavljen prijedlog zakona o nagrađivanju i kategorizaciji sportista, te donesena prva Strategija za mlade.

Poseban fokus stavljen je na obrazovanje, zapošljavanje, zdravlje i inkluziju mladih. Uvedene su mjere za borbu protiv nasilja u školama i promovisanje zdravih navika u ishrani djece.

Energetski sektor i industrija

Usvojeni su zakoni usklađeni s EU legislativom u energetici, uključujući zakon o južnoj gasnoj interkonekciji. Projekat gasifikacije predviđa tri pravca – južni, sjeverni i zapadni. Strategija dugoročne obnove zgrada do 2050. godine predviđa smanjenje gubitaka toplotne energije za 80% i uštede od oko 775 miliona KM godišnje.

Industrijski sektor je revitalizovan: spašena je kompanija Zrak, Energoinvest bilježi novi rast, BH Telecom planira akviziciju Telemacha, a Elektroprivreda BiH prolazi kroz proces stabilizacije i modernizacije.

Zaštita prirode i turizam

Usvojena je Strategija zaštite okoliša i izmjene zakona o zaštiti prirode. Proglašena su nova zaštićena područja – Staraca, Tišina i planina Zvijezda. U toku su aktivnosti na zaštiti planine Prenj, a Nacionalni park Una dobio je 3,25 miliona KM u dvije godine.

Strategija razvoja turizma FBiH 2022-2027 uključuje povećanje budžeta i grantove za kapitalna ulaganja. Usvojeni su zakoni o zaštiti zraka i unapređenju upravljanja otpadom.

Infrastruktura i socijalna politika

Koridor Vc i mreža brzih cesta ostaju prioriteti. Most Hercegovina, jedan od najvećih u regiji, otvoren je, a za javne radove i infrastrukturu u 2025. predviđeno je 150 miliona KM.

Fond solidarnosti preusmjerio je više od 80 miliona KM, a prvi put sredstva su u cijelosti izdvojena – gotovo 100 miliona KM.

Započeta je priprema zakona o rijetkim bolestima, uz podršku za 8.000 građana. Osigurani su i lijekovi za pacijente s cističnom fibrozom.

Za penzionere je prošle godine izdvojeno 511 miliona KM. Među ciljevima za ovu i narednu godinu su rješavanje statusa penzionera, univerzalni dječiji dodatak, fiskalna reforma, razvoj zdravstva, privrede i cestovne infrastrukture.

Potpredsjednik Vlade Vojin Mijatović izjavio je:

 “Jedan jedini milion maraka koji su pogođena područja dobila, pet općina je dobilo po 200.000 maraka. Još nemamo tačnu definiranu procjenu šteta, teško je metodološki procijeniti kome i koliko donirati.”