Posada misije Artemis II postala je 6. aprila prva ljudska bića koja su putovala najdalje od naše planete, oborivši rekord postavljen tokom misije Apollo 13 1970. godine. Četiri astronauta, na putu oko Mjeseca, dostići će udaljenost od 406.778 kilometara od Zemlje, što je za otprilike 6.600 kilometara dalje od prethodnog rekorda.

Pogled na neviđeno

Tokom monumentalnog preleta koji će trajati više od šest sati, astronauti će imati priliku analizirati i dokumentovati karakteristike mjesečeve površine koje nikada prije nisu viđene golim okom. Njihova letjelica Orion već je ušla u zonu mjesečevog gravitacionog uticaja, što znači da se nalazi u “susjedstvu” prirodnog satelita, gdje mjesečeva gravitacija nadjačava Zemljinu.

Kapsula će obići Mjesec prije nego što krene na povratak prema Zemlji u takozvanoj “trajektoriji slobodnog povratka”, čije će putovanje trajati oko četiri dana. Dan obaranja rekorda astronautima je obilježila poruka pokojnog Jima Lovella, koji je učestvovao u misijama Apollo 8 i 13.

“Historijski je dan, i znam koliko ćete biti zauzeti, ali ne zaboravite da uživate u pogledu”, čuli su astronauti od Lovella u snimljenoj poruci. “Dobrodošli u moje staro komšiluk”, rekao je. “Ponosan sam što prenosim tu baklju na vas dok obilazite Mjesec.”

Prvi putovi i komunikacijski prekid

Dok će kružiti oko naličja Mjeseca, četveročlana posada svjedočiće prethodno skrivenim područjima Mjeseca, koji će im se kroz prozore kapsule činiti “otprilike veličine košarkaške lopte držane na ispruženoj ruci”, kako je za AFP rekao dr Noah Petro, šef planetarne geološke laboratorije američke svemirske agencije.

Osim što je predvodi kapetan Reid Wiseman, misija Artemis II uključuje nekoliko prvenstava. Kapetan Victor Glover biće prva osoba druge boje koja će letjeti oko Mjeseca, gospođa Christina Koch biće prva žena, a Kanađanin Jeremy Hansen prvi ne-Amerikanac.

Tokom preleta, biće period od oko 40 minuta u kojem će sva komunikacija sa Artemis II biti prekinuta dok astronauti prolaze iza Mjeseca. “Biće uzbudljivo, znate, na pomalo zastrašujući način, kada odu iza mjeseca”, rekao je za AFP profesor astronomije i astrofizike sa Univerziteta u Chicagu, Derek Buzasi.

Astronauti su već počeli vidjeti karakteristike koje ranije nikada nisu bile direktno viđene. Slika koju je poslala posada pokazuje vidljiv bazn Orientale na Mjesecu, masivni krater koji je prije toga viđen samo kamerama bespilotnih letjelica u orbiti.

Pri kraju svog preleta, astronauti će svjedočiti pomrčini Sunca, kada će Sunce biti iza Mjeseca. Unatoč tehnološkom napretku od ere Apolla, NASA se i dalje oslanja na vid svojih astronauta kako bi saznala više o Mjesecu.

“Ljudsko oko je u osnovi najbolja kamera koja je ikada postojala ili će ikada postojati”, rekla je za AFP Kelsey Young, glavna naučnica za misiju Artemis II. “Broj receptora u ljudskom oku daleko nadmašuje ono što kamera može učiniti.”

Iako će posada Orion i dalje biti na znatnoj udaljenosti od Mjeseca, njihov prelet ključan je za pripremu kasnije misije s ljudskom posadom na samu površinu planeta. “Naučićemo strašno puno o letjelici”, rekao je administrator NASA-e Jared Isaacman za CNN 5. aprila.

Informacije će biti “prilično presudne za postavljanje narednih misija poput Artemis III 2027. godine i, naravno, samog mjesečevog slijetanja na Artemis IV 2028. godine”, dodao je.