Organizacija zemalja izvoznica nafte i njenih saveznika (OPEC+) dogovorila je skromno povećanje proizvodnih kvota za sljedeći mjesec, ali ta odluka uglavnom ostaje simbolična. Glavni članovi alijanse trenutno nisu u stanju značajno povećati proizvodnju zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku, koji je praktično zatvorio Hormuški moreuz.

Ovaj tjesnac predstavlja najvažniju svjetsku naftnu rutu, a njegovo zatvaranje od kraja februara ozbiljno je smanjilo izvoz iz Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta i Iraka. Upravo su ove zemlje jedine koje su prije sukoba imale kapacitete za značajno povećanje proizvodnje.

Uticaj na cijene i globalnu ekonomiju

Kao direktna posljedica ovih zbivanja, cijene sirove nafte skočile su na gotovo 120 dolara po barelu, što je najviši nivo u posljednje četiri godine. Ovaj rast cijena goriva stavlja dodatni pritisak na potrošače i privrede širom svijeta, pogoršavajući inflatorne trendove.

Dogovoreno povećanje od 206.000 barela dnevno za maj čini manje od dva posto snabdijevanja koje je prekinuto zatvaranjem Hormuza. Ipak, ova odluka služi kao jasna poruka tržištu da je OPEC+ spreman brzo reagovati čim se situacija u tjesnacu stabilizuje i omogući normalan protok tankera.

Izazovi i dugoročni oporavak

Pored zemalja Zaljeva, ni Rusija nije u poziciji da poveća proizvodnju. Sankcije Zapada i infrastrukturna oštećenja uzrokovana ratom u Ukrajini ozbiljno su ograničile njen kapacitet. Na virtuelnom sastanku u nedjelju, povećanje kvota usvojilo je osam članica OPEC+.

Zvaničnici iz regiona upozoravaju da bi čak i u slučaju prestanka neprijateljstava i trenutnog otvaranja Hormuza, za povratak na normalne kapacitete transporta bilo potrebno nekoliko mjeseci. Zajednički ministarski komitet za praćenje izrazio je posebnu zabrinutost zbog napada na energetska postrojenja, ističući da su takva oštećenja skupa i dugotrajna za popravak, sa direktnim utjecajem na globalno snabdijevanje energijom.