Jevrejska zajednica diljem planeta započinje obilježavanje važnog vjerskog blagdana Pesaha, posvećenog sjećanju na oslobođenje iz egipatskog ropstva prije više od tri hiljade godina. Prema jevrejskom kalendaru, blagdan se održava od 15. do 21. dana mjeseca nisana, što po gregorijanskom kalendaru obično pada u mart ili april. Ove godine proslava je započela 1. aprila i trajat će do 9. aprila 2025. godine.

Suština i pripreme

Pesah je blagdan koji simbolizuje slobodu i oslobođenje Jevreja iz egipatskog ropstva. Tokom sedam dana trajanja, vjernici se pridržavaju stroge dijete koja isključuje “hametz”, odnosno sve proizvode od kvasnog tijesta ili žitarica koje mogu fermentirati. Pripreme za blagdan počinju sedmicama unaprijed, a obitelji pažljivo čiste domove kako bi uklonile i najmanje mrvice zabranjene hrane.

Zanimljivo je da se tradicije razlikuju među različitim jevrejskim zajednicama. Dok Aškenazi izbjegavaju rižu tokom Pesaha, mnogim Sefardima je ona dozvoljena. Postoji i stari običaj simboličke “prodaje” hametza nejevrejskoj porodici prije blagdana, kako bi se on kasnije mogao “otkupiti” nazad.

Seder večera i simbolika

Srž proslave je Seder večera, poseban obrok koji se održava prve dvije noći. Za stolom se čita Hagada, tekst koji prepričava priču o Izlasku iz Egipta, a prisutni postavljaju četiri pitanja kroz “Ma nishtana?” kako bi se podsjetili na značenje događaja. Večera ima duboku simboliku: svaka namirnica na posebnom tanjiru predstavlja dio iskustva ropstva i slobode.

Na stolu se nalaze karpas (povrće umačeno u slanu vodu koja simbolizira suze), maror (gorko bilje), haroset (smjesa od jabuka i orašastih plodova koja podsjeća na glinu), zeroah (jagnjeća kost kao simbol žrtve) i beitza (tvrdo kuhano jaje koje predstavlja krug života). Posebna čaša vina postavlja se za proroka Iliju, a prisutni uzvikuju “Le shana habaa b’ Jerushalaim habenua’ – “Sljedeće godine u obnovljenom Jerusalimu”.

Jedan od najpoznatijih rituala je skrivanje afikomana, dijela matza (beskvasnog hljeba), koji djeca potom traže. Ova tradicija održava živim duh zajedništva i radosti među mlađim generacijama. U Bosni i Hercegovini, gdje Jevreji žive više od 450 godina, Pesah se obilježava kako u porodičnom krugu, tako i u okviru Jevrejske općine Sarajevo.

U svojoj suštini, Pesah je vrijeme duboke duhovne refleksije, sjećanja na istorijske patnje i proslave slobode, nade i snage zajednice. Kroz svoje bogate običaje, on podsjeća na važnost vjere, porodice i trajnih vrijednosti koje preživljavaju vjekove.