Preliminarna procjena Centralne banke Bosne i Hercegovine pokazuje da je realni bruto domaći proizvod (BDP) u prvom kvartalu 2026. godine porastao za 2,1 posto. Prema saopćenju ove institucije, raspoloživi indikatori ne ukazuju na ubrzanje ekonomske aktivnosti na početku godine.

“Rast od 2,1 posto je procijenjen uz dominantan doprinos sektora usluga, dok je doprinos prerađivačke industrije i dalje ograničen uslijed slabe vanjske tražnje i povišenih troškova proizvodnje”, istakli su iz Centralne banke BiH.

Inflacija i vanjski rizici

Procjena je da bi ukupna inflacija u prvom kvartalu mogla iznositi 3,5 posto, dok bi temeljna inflacija mogla biti na nivou od 4,2 posto. Banka je istakla da dominiraju domaći inflatorni pritisci, ali je ukupna inflacija revidirana naniže u odnosu na prethodne procjene.

“U drugom kvartalu očekujemo da bi moglo doći do ubrzanja ukupne inflacije, do nivoa od 3,9 posto, uslijed rasta cijena energenata, i njihovog prelijevanja na rast cijena ostalih dobara i usluga. I sa ovom, trenutnom procjenom inflacije postoji značajan rizik revizije naviše, već u narednom krugu, zbog povećanih geopolitičkih rizika”, stoji u saopćenju.

Slabost industrije i uticaj EU tržišta

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, objašnjava da dominantan uticaj na dinamiku rasta imaju tendencije na strani potrošnje stanovništva i trendovi eksterne tražnje koja određuje proizvodni i izvozni sektor.

“Sektor usluga uglavnom nije izložen pritisku inostrane konkurencije te je obim aktivnosti određen domaćom tražnjom. Stoga rast plata i doznake iz inostranstva doprinose rastu tražnje koja utiče na veći obim pruženih usluga. Sa druge strane, naš izvozni sektor je oslonjen na tržište EU i svako kolebanje industrijske proizvodnje u EU se negativno reflektuje na našu proizvodnju i izvoz”, istakao je Mlinarević.

On dodaje da je u prvom kvartalu zabilježen blagi pad industrijske proizvodnje od 1,6 posto, posebno naglašen na ključnim izvoznim tržištima poput njemačkog. Rat na Bliskom istoku i rast cijene nafte dodatno opterećuju energetski intenzivne industrije i utječu na korigovanje prognoza rasta za cijelu EU na nivo od jedan posto za 2026. godinu.