Nestašice memorije i skladišnog prostora, kao i skokovi cijena koji su počeli da pogađaju PC komponente krajem prošle godine, postepeno su se prelili na sve vrste potrošačke tehnologije. Neki proizvodi su nestali, zalihe su iscrpljene ili su odloženi, dok su drugi prošli kroz više krugova poskupljenja.

Najnovije loše vijesti stižu iz kompanije Sony, koja podiže cijene PlayStation 5 konzola u SAD samo osam mjeseci nakon posljednjeg poskupljenja. Digital Edition (bez čitača diskova) poskupjet će sa 500 na 600 dolara, osnovni PS5 sa optičkim drajvom skače sa 550 na 650 dolara, dok cijena za PS5 Pro raste sa 750 na nevjerovatnih 900 dolara. Na početku 2025. godine, ove konzole su koštale 450, 500, odnosno 700 dolara.

Sony, Microsoft i Nintendo su tokom 2025. godine najavili jedno ili više poskupljenja za svoje konzole, mada su ona bila više uzrokovana tarifama Trumpove administracije na uvezenu robu nego nestašicom komponenti. Sniženja cijena igračkih konzola postala su rjeđa tokom 2010-ih, što konzole poput PS5, stare više od pet godina, čini historijski skupim u poređenju sa starijim konzolama u istoj fazi njihovog životnog vijeka.

RAM i flash memorijski čipovi su deficitarni prvenstveno zbog potražnje iz AI data centara. Proizvođači memorije su prebacili veći dio proizvodnje na tipove memorije koji se nalaze u AI akceleratorima, kao što je Nvidijin H200, ostavljajući manje zaliha za potrošačko tržište.

Malo je vjerovatno da će se situacija uskoro popraviti, osim ako ne dođe do velike promjene u potražnji od strane AI industrije. Proizvođači poput kompanije Kioxia izjavili su da su njihovi kapaciteti već rasprodati do kraja 2026. godine.

Složenost proizvodnje čipova znači da su potrebni mjeseci ili godine da se povećaju proizvodni kapaciteti, a proizvođači mogu biti spori u tome jer ne žele da završe sa viškom memorije koju ne mogu da prodaju ako se tržišni uslovi promijene. U kratkoročnom i srednjoročnom periodu, sve ovo znači da će se ove visoke cijene vjerovatno zadržati neko vrijeme.