Unatoč postojećem zakonodavnom okviru, žene u Crnoj Gori i dalje su nedovoljno zastupljene u političkom životu. Prema podacima Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, u Skupštini Crne Gore žene zauzimaju svega 23 od 81 mjesta, što iznosi 28,4 posto. U Vladi je njihovo učešće oko jedne petine, dok na lokalnom nivou nijedna žena ne obavlja funkciju gradonačelnice ili predsjednice općine.

“Zastupljenost žena i dalje je ispod nivoa koji odražava ravnopravno učešće u odlučivanju”, ističu iz ministarstva za Radio Slobodna Evropa. Oni objašnjavaju da formalni zakonodavni okvir nije dovoljan bez njegove dosljedne primjene i dodatnih mjera u praksi.

Zaostajanje za EU i regionom

Crna Gora, koja očekuje da će 2028. godine završiti pregovore o pristupanju Europskoj uniji, zaostaje za prosjekom zemalja članica koji iznosi 32,7 posto kada je riječ o zastupljenosti žena u parlamentu. Štaviše, u svim zemljama Zapadnog Balkana, osim Bosne i Hercegovine, broj žena u parlamentu je veći nego u crnogorskoj Skupštini.

Zakonodavni okvir u Crnoj Gori predviđa obavezne rodne kvote za izborne liste. Međutim, kvota od 30 posto kandidata manje zastupljenog pola, uvedena 2011. godine, kao i kasnije izmjene, nisu dovele do značajnijeg napretka. Tek su nedavne izmjene iz 2025. godine povećale kvotu na 40 posto, ali ostaje pitanje njihove praktične primjene.

Prepreke i izazovi

“Dosadašnja praksa pokazuje da normativni okvir, iako važan, nije sam po sebi dovoljan za postizanje uravnotežene zastupljenosti”, kaže za RSE Biljana Pejović, načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti. Ona navodi više faktora koji utiču na ovu situaciju, uključujući način kandidovanja, rodne stereotipe i nejednaku raspodjelu obaveza u privatnoj sferi.

Predsjednica skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost, Jelenka Andrić, ističe da nedovoljna zastupljenost žena direktno utiče na rad parlamenta. “Kada je žena manje na tim mjestima, rjeđe se insistira da teme kao što su nasilje nad ženama, ekonomska nejednakost ili reproduktivno zdravlje dobiju političku pažnju koju zaslužuju”, objašnjava Andrić.

Ona također ukazuje na problem percepcije žena u politici, koje su često izložene objektivizaciji i kritikama koje se odnose na njihov fizički izgled, umjesto na rad i rezultate.

Maja Marinović iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) dodaje da na zastupljenost žena značajno utiču patrijarhalni obrasci i rodni stereotipi u društvu, kao i činjenica da rukovodstva političkih partija uglavnom čine muškarci. “Žene koje vrše javne funkcije često su izložene napadima i mizoginiji, što ih dodatno obeshrabruje”, kaže Marinović.

Regionalni kontekst i evropski put

Dok države EU u prosjeku imaju oko 32 posto žena u parlamentu, zemlje regiona pokazuju različite rezultate. Sjeverna Makedonija ističe se sa više od 39 posto žena u parlamentu, dok Srbija i Slovenija imaju preko 37 posto. Albanija, Kosovo i Hrvatska također imaju više od 30 posto zastupljenosti. Jedina zemlja u regionu koja se rangira niže od Crne Gore je Bosna i Hercegovina, sa svega oko 19 posto žena u Predstavničkom domu.

Unapređenje političke zastupljenosti žena sagovornice vide kao neophodan korak ka članstvu u EU. “To nije samo pitanje obaveza iz procesa integracija, već i ukupne sposobnosti Crne Gore da zakone sprovede u praksi”, ističe Maja Marinović.

Iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava najavljuju pripremu novog Zakona o rodnoj ravnopravnosti, koji će imati za cilj unapređenje učešća žena u političkom odlučivanju i integrisanje rodne perspektive u sve faze javnih politika.