Francuska je izjavila da je njeno vojno prisustvo na Bliskom istoku isključivo odbrambenog karaktera, sa ciljem zaštite svojih građana i saveznika, u trenutku kada tenzije u regiji ne jenjavaju.

Portparol francuske diplomatije Pascal Confavreau istakao je za Al Jazeeru da je Paris u regionu kako bi podržao i zaštitio svoje državljane, kao i saveznike poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara i Kuvajta, uz osiguranje slobode plovidbe.

Naglasio je da je strategija Francuske, koju podržavaju predsjednik Emmanuel Macron i ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot, defanzivna, što potvrđuje i raspoređivanje nosača aviona i šest fregata u Crveno more.

Poziv na smirivanje tenzija

“Ono što želimo je deeskalacija”, rekao je Confavreau, upozoravajući da bi dalje sukobljavanje moglo destabilizirati širi region.

Dodao je da Iran snosi primarnu odgovornost za trenutnu situaciju, izražavajući zabrinutost zbog njegovih nuklearnih i balističkih programa te regionalnih aktivnosti.

Portparol je jasno stavio do znanja da Francuska ne želi direktno učestvovati u sukobu. “Ovo nije naš rat i ne želimo biti njegov dio”, izjavio je, uz istovremeno potvrđivanje podrške saveznicima koji su izloženi napadima.

Prema njegovim riječima, u toku su konsultacije s više od 30 zemalja radi osiguranja slobode plovidbe kroz Hormuški moreuz, uz paralelne razgovore u Vijeću sigurnosti UN-a o nacrtu rezolucije.

Makronovi diplomatski napori

Odvojeno, Macron je angažovan u diplomatskim naporima, uključujući kontakte s iranskim predsjednikom Masoudom Pezeshkianom, s ciljem smanjenja tenzija, rekao je Confavreau.

Francuski zvaničnici upozorili su da bi kriza mogla imati globalne ekonomske posljedice, uključujući rast cijena energije, jer poremećaji u Hormuškom moreuzu, kroz koji dnevno prolazi oko 20 miliona barela nafte, i dalje utiču na tržišta.

Eskalacija u regionu traje otkako su Sjedinjene Američke Države i Izrael 28. februara pokrenuli zajedničku ofanzivu na Iran, u kojoj je poginulo više od 1.340 ljudi, uključujući tadašnjeg vrhovnog vođu Alija Khameneija.

Teheran je uzvratio napadima dronovima i raketama, gađajući Izrael, Jordan, Irak i zemlje Zaljeva koje su domaćini američkih vojnih snaga, uzrokujući žrtve i štetu na infrastrukturi te poremećaje na globalnim tržištima i u aviosaobraćaju.