Dvodnevni protesti zdravstvenih radnika u Tuzlanskom kantonu (TK) otvorili su Pandorinu kutiju dugogodišnjih problema u zdravstvenom sektoru. Alarmantan je podatak da kantonalnom zdravstvenom sistemu trenutno nedostaje oko 200 specijalista. Situacija je još ozbiljnija kada se sagleda šira slika: prema podacima Međunarodne organizacije za migracije, Bosnu i Hercegovinu je u posljednjih pet godina napustilo 1.200 doktora opšte medicine i specijalista.

Nezadovoljstvo, diskriminacija i odlazak ljekara

Pored masovnog odlaska u inostranstvo, dodatni udarac javnom zdravstvu predstavlja sve češći prelazak specijalista u privatni sektor. Strukovni sindikat doktora medicine i stomatologije upozorava na diskriminaciju, ističući da ljekari u TK mjesečno rade 10 i više sati duže od svojih kolega u drugim kantonima, uz značajno manja primanja. Glavni zahtjev upućen Kantonalnoj vladi je izjednačavanje koeficijenata sa ljekarima iz drugih kantona.

Ukoliko se rješenje ne pronađe, polovina aprila mogla bi donijeti generalni štrajk članova Sindikata. Postavlja se ključno pitanje: ko će tada liječiti građane najmnogoljudnijeg kantona u Federaciji BiH?

Od Husinske bune do pobune ljekara

„Oko Tuzle učestala buna, na ustanak digla se komuna.“ Ovi stihovi, nekada simbol otpora rudara tokom čuvene Husinske bune, danas odzvanjaju u novom kontekstu. Više od stotinu godina kasnije, na tuzlanskim ulicama nisu rudari, već ljekari u bijelim mantilima, vođeni osjećajem duboke nepravde.

Okupljeni u Sindikat, ljekari naglašavaju da su morali dići glas posmatrajući urušavanje zdravstvenih timova koje predvode specijalisti i subspecijalisti. Upozoravaju na domino efekat: odlazak ključnih stručnjaka, poput transplant-hirurga, znači pad cijelog programa, bez obzira na prateću infrastrukturu. Najsvježiji, bolan primjer je odlazak subspecijalista neuropedijatara iz Kliničkog centra, ostavljajući djecu bez neophodne usluge.

Ignorisanje zahtjeva i razlike u primanjima

Iako je Kolektivni ugovor radnika u tuzlanskom zdravstvu na snazi do 1. juna naredne godine, a resorna ministarstva tvrde da odredbe nisu prekršene, novca za tuzlanske specijaliste i subspecijaliste nema. Od početka godine, Univerzitetski klinički centar (UKC) Tuzla napustilo je 11 specijalista.

Analiza primanja otkriva poražavajuću statistiku: od deset kantona, tuzlanski ljekari su na devetom mjestu po visini primanja.

• Zeničko-dobojski kanton (ZDK): Koeficijent subspecijaliste iznosi 6.4, a specijaliste 6.2. Satnica je 3.45 KM.

• Kanton Sarajevo (KS): Satnica iznosi 3.74 KM, a primanja specijalista su i do 30% veća u odnosu na Tuzlu.

• Tuzlanski kanton (TK): Satnica je iznosila 3.0 KM.

Ljekari iz TK traže minimalnu korekciju koeficijenta za 0.2, ističući da to nije samo pitanje novca, već principa i priznanja stručnosti koje im je jedinim u Federaciji uskraćeno.

Uslovi rada i prelazak u privatni sektor

Dr. Amir Imširović, specijalista porodične medicine iz Srebrenika, ističe da osnovna plata specijaliste iznosi između 2.800 i 2.900 KM, što ne pokriva ni potrošačku korpu. Uz prosječno 40 do 50 pacijenata dnevno, radni dan je iscrpljujući.

Dr. Saša Operhal, koji dvije decenije radi u hitnoj pomoći u Gračanici, svjedoči o promjeni trenda. Dok su ranije ljekari odlazili u Njemačku ili Sloveniju zbog novca, danas zbog loših uslova i neadekvatne organizacije prelaze u privatne ustanove unutar zemlje. To direktno ugrožava pacijente, s obzirom na to da više od 67.000 građana TK prima socijalnu pomoć i ne može priuštiti privatno liječenje.

Borba za opstanak javnog zdravstva

Ljekari naglašavaju da je u pitanju opstanak javnog zdravstvenog sistema. Podsjećaju na svoj nemjerljiv doprinos tokom pandemije COVID-19, ali i na lične žrtve. Jedna doktorica je podijelila potresno iskustvo sa proslave punoljetstva svog sina, koji joj je rekao: “Majko, ti si divna, ali svima si bila veća majka nego meni. Liječila si drugu djecu dok je meni trebala pomoć.”

Pregovori sa Vladom TK su prekinuti izlaskom ljekara na ulicu. Da li će aktuelna vlast prepoznati ozbiljnost situacije ili će politička previranja rezultirati potpunim kolapsom zdravstva, ostaje da se vidi.