Cijene nafte zabilježile su pad u ranom trgovanju u petak, nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio privremenu pauzu u napadima na energetske objekte Irana. Brentova sirovina je pala za 0,8 posto na 107,11 dolara po barelu, dok je američki West Texas Intermediate izgubio 0,88 posto i spustio se na 93,65 dolara.

Ovaj pad pratio je buran sedmica na tržištu, a Brent je na putu da zabilježi prvi sedmični pad nakon šest sedmica. Trump je na platformi Truth Social objavio da će, na zahtjev iranske vlade, pauzirati uništavanje energetskih postrojenja do 6. aprila 2026. godine. “Pregovori s Iranom za okončanje rata idu ‘vrlo dobro'”, izjavio je predsjednik.

Pregovori i tenzije

Iranski zvaničnik je za Reuters potvrdio da je Teheran detaljno razmotrio 15-točkasti američki prijedlog, koji je Pakistan prenio. Iako je taj plan iranska strana ocijenila kao “jednostran i nepravedan”, činjenica da se pregovori nastavljaju donijela je određenu količinu optimizma tržištima.

Trump je također naveo da Iran, kao gestu dobre volje, dopušta prolazak 10 tankera pod pakistanskom zastavom kroz Hormuški tjesnac. Međutim, pozadina ovih gesta i dalje je vrlo tenzivna. SAD su u region Bliskog istoka uputile hiljade vojnika, a Trump razmatra opciju korištenja kopnenih snaga za zauzimanje strateške iranske naftne luke Kharg.

Duboki uticaj na globalnu opskrbu

Ratni sukob gotovo je u potpunosti zaustavio transport kroz Hormuški tjesnac, koji inače nosi oko petine svjetske sirove nafte i zaliha tekućeg prirodnog plina. Fatih Birol, šef Međunarodne energetske agencije, opisao je ovu krizu ozbiljnijom od dva naftna šoka iz 1970-ih, zajedno sa utjecajem rata Rusije i Ukrajine na tržište plina.

Sukob je sa globalne opskrbe skinuo 11 miliona barela nafte dnevno. Iako tržište danas ne pretpostavlja ogroman dugoročni udar, Shemara Wikramanayake, izvršna direktrica Macquarieja, istakla je na simpoziju u Melbourneu da se prema terminskoj krivi pretpostavlja da će se sukob brzo okončati i da će se situacija stabilizirati.