Energetska kriza
Malezija traži nove izvore energije: Cijene nafte rastu zbog sukoba na Bliskom istoku, a Hormuški tjesnac zatvoren
Malezija traži nove izvore energije: Cijene nafte rastu zbog sukoba na Bliskom istoku, a Hormuški tjesnac zatvoren
Podijeli vijest
Malezija je prisiljena da traži alternativne izvore energije nakon što su globalne cijene nafte porasle uslijed eskalacije sukoba na Bliskom istoku. Kĺjučni pomorski put Hormuški tjesnac, kroz koji normalno prolazi oko 20 posto svjetske nafte i plina, zatvorila je Iran nakon što su ga prošlog mjeseca pogodile zračne udare Sjedinjenih Američkih Država i Izraela.
Premijer Malezije Anwar Ibrahim objasnio je da čak 50 posto malezijskih zaliha nafte prolazi kroz taj tjesnac, što objašnjava zašto je zemlja, iako je proizvođač nafte, pogodena skokom cijena. “Iako je Malezija proizvođač nafte, mi zapravo uvozimo više nafte nego što izvozimo,” rekao je Ibrahim.
Finansijski pritisak i mjere vlade
U posljednje dvije sedmice, malezijska vlada podigla je cijene goriva RON97, ne-subvencioniranog RON95 i dizela u Zapadnoj Maleziji za 1,30, 0,60 i 1,60 malajskih ringita po litri. Ipak, vlada nastavlja subvencionirati RON95 za kvalifikovane građane i dizel u Istočnoj Maleziji, što je potez koji, prema riječima ministra finansija II Amira Hamzaha Azizana, košta državu 3,2 milijarde ringita mjesečno, u odnosu na prethodnih 700 miliona.
Pozivi opozicije i zabrinutost za ekonomiju
Opozicija je pozvala na šire mjere kako bi se ublažio potencijalni ekonomski udar. Predsjednik opozicione koalicije Perikatan Nasional, Ahmad Samsuri Mokhtar, zatražio je od vlade da formira nestranačko nacionalno vijeće za raspravu o ekonomskim intervencijama.
Mokhtar je upozorio da građani već osjećaju efekte viših cijena energije, poremećaja u lancima snabdijevanja i rastućih troškova logistike. “Ovaj lančani reakcija je neizbježan i u narednim mjesecima, nacija bi se mogla suočiti s višim cijenama osnovnih proizvoda i hrane, većim troškovima transporta i logistike te skupljim komunalnim uslugama,” rekao je.
Dodao je da bi mogao biti još veći uticaj na tržište rada jer bi pogodene industrije mogle smanjiti broj zaposlenih. “Bez proaktivne političke intervencije, rizik od otpuštanja može porasti, posebno u proizvodnji, logistici i malim i srednjim preduzećima koja su teško pogodena višim troškovima sirovina,” istaknuo je Mokhtar, pozivajući na uključivanje nevladinih organizacija, akademika i industrije u pronalaženje zajedničkih rješenja.


