U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu potpisana je danas Izjava o osudi govora mržnje, islamofobije i lažnih narativa o Bošnjacima i Bosni i Hercegovini. Dokument su podržala 33 istaknuta predstavnika iz akademskog, političkog, kulturnog, društvenog i vjerskog života bošnjačkog naroda.

Inicijativu su pokrenule Islamska zajednica u BiH, Bošnjačka zajednica kulture, Merhamet i Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca. Među potpisnicima su i aktuelni te bivši članovi Predsjedništva BiH, predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti na državnom i federalnom nivou, kao i čelnici političkih stranaka, akademskih, kulturnih, dobrotvornih i vjerskih institucija.

Kavazović: Važan trenutak i jasna poruka

Reisul-ulema Islamske zajednice u BiH, Husein-ef. Kavazović, zahvalio se svim potpisnicima na odazivu, istaknuvši da se radi o važnom trenutku koji šalje jasnu poruku kako Bošnjacima, tako i svim građanima Bosne i Hercegovine.

“Posebno je važno što su se politički, akademski, vjerski, kulturni i društveni predstavnici okupili oko jedne teme o kojoj imaju jedinstven stav,” rekao je Kavazović. On je istovremeno poručio da među odgovornim predstavnicima bošnjačkog naroda nema sagovornika za narative o podjeli društva, zemlje i javnog prostora u BiH, niti za teze o navodnom “sukobu civilizacija”.

Kavazović je naglasio da BiH, na temelju svog istorijskog iskustva zajedničkog života i tolerancije, može biti primjer drugima, te da će se te vrijednosti odlučno čuvati.

Odbacivanje lažnih narativa i upozorenje

U tekstu Izjave odbacuju se tvrdnje o navodnoj ugroženosti kršćana i rasprostranjenom antisemitizmu u BiH, uz ocjenu da takve poruke predstavljaju dio šire kampanje demonizacije Bošnjaka i pokušaja opravdavanja secesionističkih politika.

Potpisnici upozoravaju da slični narativi imaju historijski kontinuitet i da su i ranije prethodili teškim zločinima nad Bošnjacima, zbog čega traže reakciju pravosudnih institucija na govor mržnje.

Istaknuto je i opredjeljenje za očuvanje mira, međusobnog poštovanja i jačanje međureligijskog dijaloga, uz osudu svakog oblika netrpeljivosti prema bilo kojem narodu u BiH. Posebno se naglašava da BiH nije prostor “sukoba civilizacija”, nego društvo susreta različitih identiteta, tradicija i religija.

Potpisnici navode da je islam imao važnu ulogu u oblikovanju bošnjačkog identiteta, ali da taj identitet nije u suprotnosti s demokratskim i sekularnim uređenjem države. Također se ističe da Bošnjaci, kao evropski narod, imaju pravo na puni politički subjektivitet, kao i svi drugi narodi.

Na kraju, potpisnici su potvrdili podršku evropskom putu BiH, očuvanju mira i jačanju međusobnog uvažavanja, uz očekivanje da i međunarodni akteri ostanu dosljedni tim principima.