Cijene sirove nafte porasle su više od dva posto u utorak ujutro, nadoknađujući dio gubitaka iz prethodnog dana, dok tržište procjenjuje rizike od prekida snabdijevanja uslijed rata u Iranu. Najvažniji svjetski pomorski put za naftu, Hormuški tjesnac, ostaje uglavnom zatvoren, a saveznici Sjedinjenih Američkih Država odbijaju pozive za slanje ratnih brodova radi zaštite tankera.

Geopolitički pritisak i odbijanje saveznika

Brentova nafta poskupila je za 2,48 dolara, odnosno 2,5 posto, na 102,69 dolara po barelu, dok je američka sirovina West Texas Intermediate (WTI) ojačala za 2,42 dolara, ili 2,6 posto, na 95,92 dolara. Ovaj rast dolazi nakon pada u ponedjeljak, kada su Brent i WTI pali 2,8 odnosno 5,3 posto, nakon što su neki brodovi ipak prošli kroz kritični tjesnac.

Hormuških tjesnac, kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske trgovine naftom i ukapljenim prirodnim plinom, uveliko je onemogućen američko-izraelskim ratom protiv Irana, koji je ušao u treću sedmicu. Ovo izaziva zabrinutost zbog nestašica, viših troškova energije i rastuće inflacije.

Nekoliko saveznika SAD-a odbilo je poziv predsjednika Donalda Trumpa da u ponedjeljak pošalju ratne brodove za pratnju plovila kroz Hormuški tjesnac. Trump je kritizirao zapadne partnere, optužujući ih za nezahvalnost nakon decenija podrške.

Rizici i posljedice po proizvođače

“Rizici ostaju ogromni: dovoljno je da samo jedna iranska milicija ispali raketu ili postavi minu na prolazeći tanker da ponovo zapali cijelu situaciju”, rekao je tržišni analitičar IG-a Tony Sycamore u bilješci.

Iran je zatražio od Indije da oslobodi tri tankera zaplijenjena u februaru, u okviru pregovora kojima se traži siguran prolazak brodova pod indijskom zastavom ili namijenjenih Indiji iz Zaljeva kroz Hormuški tjesnac, izjavila su tri izvora upoznata sa stvarom.

Efektivno zatvaranje tjesnaca prisililo je Ujedinjene Arapske Emirate, trećeg najvećeg proizvođača u Organizaciji zemalja izvoznica nafte (OPEC), da zaustave proizvodnju, smanjivši svoju proizvodnju za više od polovine, izjavila su dva izvora.

Kako bi obuzdali rastuće troškove energije, šef Međunarodne agencije za energiju (IEA) predložio je da zemlje članice oslobode još nafte, pored 400 miliona barela koje su se već složile da povuku iz strateških rezervi.

Neke banke podigle su svoje dugoročne cjenovne prognoze, odražavajući potencijalno produženi prekid snabdijevanja. Bank of America podigla je svoju prognozu za Brent u 2026. na 77,50 dolara po barelu sa 61 dolara, dok je Standard Chartered povisio svoju projekciju na 85,50 dolara sa 70 dolara.

BofA je u bilješci navelo da njihov ažurirani stav odražava dva jednako vjerovatna puta: brzo rješenje koje obnavlja protoke do aprila i vraća Brent blizu 70 dolara, ili duži prekid koji se prelijeva u drugi kvartal i podiže cijene prema 85 dolara.

Izrael je izjavio da ima detaljne planove za najmanje još tri sedmice rata, dok je njegova vojska noćas izvela udare na ciljeve širom Irana.