Sjedinjene Američke Države izdale su 30-dnevnu dozvolu zemljama za kupovinu ruske nafte i naftnih derivata koji su trenutno zaglavljeni na moru, u pokušaju da se stabilizuju globalna energetska tržišta uzdrmana ratom u Iranu. Ovu odluku najavio je ministar finansija Scott Bessent, ističući da je mjera “usko prilagođena” i “kratkoročna” te da neće pružiti značajnu finansijsku korist ruskoj vladi.

Doza se pojavljuje dan nakon što je američko Ministarstvo energetike najavilo oslobađanje 172 miliona barela nafte iz strateške rezerve, u sklopu šireg obećanja 32 zemlje članice Međunarodne agencije za energiju (IEA) da će ukupno pustiti 400 miliona barela na tržište. Agencija je ranije 12. marta istakla da rat na Bliskom istoku stvara najveći poremećaj u snabdijevanju naftom u istoriji.

Kratkoročno rješenje za dugoročnu korist

U izjavi na platformi X, koju je objavio nekoliko sati nakon što su referentne cijene nafte preskočile 100 dolara po barelu, Bessent je rekao da će privremeni skok cijena nafte, uzrokovan ratom, donijeti “masivnu korist našoj naciji i ekonomiji na duži rok”. Njegove riječi odjekuju izjavama predsjednika SAD-a Donalda Trumpa.

Doza, koja ovlašćuje isporuku i prodaju ruske sirove nafte i naftnih derivata ukrcanih na brodove do 12. marta, vrijedit će do ponoći po vremenu Washingtona 11. aprila. Ovo je druga takva mjera; američka riznica je već 5. marta izdala 30-dnevno odobrenje posebno za Indiju, dopuštajući New Delhiju da kupi rusku naftu zaglavljenu na moru.

Pored ovih mjera za obuzdavanje cijena energenata, Trump je već naredio Američkoj korporaciji za finansiranje međunarodnog razvoja da pruži osiguranje političkog rizika i finansijske garancije za pomorsku trgovinu u Zaljevu, te je rekao da bi američka mornarica mogla pratiti brodove u regionu.

Pokušaji smanjenja pritiska na tržište

U drugom pokušaju kontrole cijena, Trumpova administracija razmatra i privremeno ukidanje pomorskog pravila poznatog kao “Jones Act” kako bi se osiguralo da se energenti i poljoprivredni proizvodi mogu slobodno kretati između američkih luka. Ukidanje ovog pravila bi omogućilo stranim brodovima da prevoze gorivo između američkih luka, što bi potencijalno smanjilo troškove i ubrzalo isporuke.

“Predsjednik preduzima svaku moguću akciju da smanji cijene… da nesankcioniranu naftu koja je na moru stavi na tržište, nastavlja da pritiska naše proizvođače da buše i povećavaju proizvodnju što brže i koliko god mogu, pružajući regulatorno olakšice, i vidjet ćete sve više i više u danima koji dolaze”, rekao je zamjenik šefa kabineta Bijele kuće Stephen Miller za Fox Newsov program “Primetime” 12. marta.

Prema podacima Fox Newsa, od 12. marta na moru se nalazilo oko 124 miliona barela nafte ruskog porijekla na 30 različitih lokacija širom svijeta. Američka doza bi, uzimajući u obzir dnevni gubitak nafte iz Hormuškog tjesnaca, obezbijedila oko pet do šest dana snabdijevanja.

Trump je ranije 12. marta izjavio da će Sjedinjene Države ostvariti značajan novac od cijena nafte koje je podigao rat, što je izazvalo kritike nekih zakonodavaca koji su ga optužili da brine samo o bogatima. Američki i izraelski napadi na Iran i kasniji odgovor Teherana proširili su regionalne tenzije i paralizovali pomorski saobraćaj kroz Hormuški tjesnac, remeteći vitalne tokove nafte i gasa sa Bliskog istoka i podižući cijene energenata.

Podižući uloge za globalnu ekonomiju, Iranska garda revolucije kaže da će blokirati isporuke nafte iz Zaljeva ako se američki i izraelski napadi ne zaustave.