Rezolucija Ujedinjenih nacija koja osuđuje napade Irana na zemlje Zaljeva ponovo je pokazala neslaganje u vanjskoj politici Bosne i Hercegovine. Iako je BiH bila među 135 zemalja koje su kosponzorirale dokument, odluka je donesena bez saglasnosti Predsjedništva, što je izazvalo burne reakcije među najvišim državnim dužnosnicima.

Protivljenje i opravdanja

Predsjedavajući Predsjedništva Željko Komšić izrazio je oštro protivljenje ovoj odluci. “Moram reći da me je ambasador Lagumdžija više puta kontaktirao i da sam mu isto tako više puta rekao da sam protiv toga da se pridružujemo toj rezoluciji, odnosno da sam protiv toga da budemo kosponzori te rezolucije,” naveo je Komšić putem društvene mreže Facebook.

S druge strane, ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković odbacio je optužbe da je ambasador Zlatko Lagumdžija djelovao samoinicijativno. Konaković je naglasio da je Ministarstvo dalo instrukciju za praćenje rezolucije kako BiH ne bi završila u grupi sa Sjevernom Korejom, Rusijom i Kinom, ističući potrebu usklađivanja sa stavovima Evropske unije.

Proceduralni problemi i nesuglasice

Članica Predsjedništva Željka Cvijanović zatražila je hitnu sjednicu o ovom pitanju, ali do nje nije došlo na vrijeme. Komšić je objasnio da je, iako je zakazao sjednicu u roku od 24 sata nakon pismenog zahtjeva, to bilo prekasno za donošenje odluke prije glasanja u Vijeću sigurnosti UN-a.

Ministarstvo vanjskih poslova tvrdi da je Predsjedništvu ranije dostavilo dokumentaciju i zatražilo hitno očitovanje, sugerirajući da su članovi mogli usaglasiti stav na nivou kabineta ili organizirati sjednicu u kraćem roku. Ovaj incident ponovo je istakao pitanje funkcionalnosti bh. diplomatije i nejasne procedure u donošenju krupnih vanjskopolitičkih odluka.