Svakom kuharu se može dogoditi da mu se “omakne ruka” i da jelo postane preslano. Iskusni kuhari savjetuju da je prvi korak uvijek ponovno probati jelo, jer hrana koja je vrlo vruća često djeluje slanije nego što stvarno jeste. Preporučuje se da se sačeka da se jelo malo ohladi, a tek onda procijeni koliko je soli zaista previše.

Supovi i sosovi

Kod tečnih jela, poput supa i sosova, najlakše je dodati malo vode ili neslanog bujona. Tečnost treba dodavati postepeno, uz stalno probanje, kako bi se zadržala kontrola nad ukusom. Ako jelo postane preblago, kratko prokuhavanje može ponovo koncentrisati ukus. Jedan od popularnih kuhinjskih trikova je dodavanje oljuštenog krompira u supu ili sos na desetak minuta, jer on može upiti višak soli. Sličan efekat mogu imati i riža, tjestenina ili druge neslane namirnice.

Gušći sosovi i meso

Kod gušćih sosova razblaživanje nije uvijek najbolje rješenje. Tada kuhari koriste sastojke koji ublažavaju intenzitet soli, poput pavlake, kajmaka ili neutralne pavlake za kuhanje. Kod paradajz sosova ponekad pomaže i nekoliko kapi limunovog soka ili prstohvat šećera, jer kiselina i slatkoća mogu izbalansirati slani ukus. Kod presoljenog mesa, fila za pitu ili zapečenih jela, često se dodaje dodatna količina neslanih sastojaka, poput mesa, krompira, povrća ili kuhane žitarice. Na taj način se ukupna količina jela povećava, a sol se ravnomjernije rasporedi.

Kod salata se mogu oprati pojedini sastojci ili dodati svježi elementi poput povrća, zelene salate, pa čak i jabuke, kako bi se okus ublažio. Kuhari savjetuju da se svaka korekcija radi polako, u malim koracima, uz stalno probanje. Upravo takav pristup najčešće omogućava da se presoljeno jelo spasi i zadrži dobar ukus.