Turska državna banka Halkbank i američko Ministarstvo pravde postigli su sporazum o odloženom krivičnom gonjenju, objavio je sudija koji vodi ovaj dugotrajni slučaj, bez navođenja detalja dogovora.

Tužioci su optužili banku za prevaru, pranje novca i urotu, navodno u cilju pomaganja Iranu da izbjegne američke ekonomske sankcije. Ovaj slučaj dugo je bio trn u oku u odnosima između SAD-a i Turske, a turski predsjednik Tayyip Erdogan nazvao ga je “nepravnim, ružnim” korakom.

Sporazum je objavljen nakon što je Vrhovni sud SAD-a u oktobru 2025. godine ostavio na snazi odluku saveznog žalbenog suda koja je omogućila nastavak tužbe. Američki tužioci su prvobitno optužili Halkbank 2019. godine, za vrijeme prvog mandata predsjednika Donalda Trumpa.

Pregovori i politički uticaj

Erdogan se sastao sa Trumpom u septembru, izražavajući nadu da će taj susret riješiti razne probleme između dvije zemlje. Turski predsjednik je izjavio da mu je Trump u Bijeloj kući i u naknadnom telefonskom razgovoru rekao da je “problem Halkbanka za nas završen”.

Banka je optužena za korištenje servisa za novac i lažnih kompanija u Iranu, Turskoj i Ujedinjenim Arapskim Emiratima u svojoj shemi za zaobilaženje sankcija. Prema tužiocima, banka je tajno prenijela 20 milijardi dolara ograničenih sredstava, pretvarala prihode od nafte u zlato i gotovinu u korist iranskih interesa i dokumentovala lažne pošiljke hrane kako bi opravdala transfere prihoda od nafte. Halkbank se izjasnila da nije kriva po optužbama za bankarsku prevaru, pranje novca i urotu.

Povezani slučajevi i sudski put

Ovaj slučaj proizašao je iz nekoliko povezanih krivičnih predmeta, uključujući one protiv tursko-iranskog trgovca zlatom Reze Zarraba i bivšeg direktora Halkbanka Mehmeta Hakana Atille. Zarrab se izjasnio krivim 2017. godine, ali još uvijek nije osuđen. On je svjedočio protiv Atille, koji je osuđen 2018. godine i vratio se u Tursku 2019. nakon što je odslužio veći dio kazne od 32 mjeseca.

Slučaj Halkbanka imao je zaobilazni put kroz američke sudove. Sudija Berman je prvobitno presudio 2020. godine da banka ne zaslužuje imunitet od krivičnog gonjenja. Godinu dana kasnije, Žalbeni sud u New Yorku je potvrdio tu odluku, ali na drugačijim osnovama, navodeći da se banka može goniti prema saveznom zakonu o imunitetu stranih država iz 1976. godine. Vrhovni sud je 2023. privremeno poništio tužbu, ali je naknadno žalbeni sud u oktobru 2024. godine utvrdio da ne postoji takav štit, što je dovelo do druge žalbe Halkbanka Vrhovnom sudu.