Povodom Međunarodnog dana žena, Vijeće za regionalnu saradnju (RCC) istaklo je duboko ukorijenjene razlike u zapošljavanju i visini plata između žena i muškaraca na tržištu rada zapadnog Balkana. Organizacija je naglasila da su potrebna pojačana i bolje koordinirana nastojanja kako bi se obaveze poštivanja rodne ravnopravnosti pretvorile u konkretne rezultate.

Prema dostupnim podacima, u prosjeku je na zapadnom Balkanu zaposleno samo 51 posto žena, dok je kod muškaraca taj procenat 70. To predstavlja razliku od skoro 20 procentnih poena, što je gotovo dvostruko više od prosjeka rodnih razlika u zemljama Evropske unije.

Stopa aktivnosti žena iznosi nešto manje od 55 posto, što je značajno niže od prosjeka EU od 70 posto. Iako je u prethodnim godinama zabilježen određeni napredak, žene u regionu se i dalje suočavaju sa ozbiljnim preprekama prilikom ulaska, zadržavanja i napredovanja u karijeri.

Strukturalne prepreke i potreba za mjerama

“Žene na zapadnom Balkanu su visoko obrazovane i sve ambicioznije po pitanju svoje profesionalne budućnosti. Strukturalne prepreke ipak sprječavaju mnoge od njih da svoj potencijal pretvore u jednako učešće na tržištu rada”, izjavila je Ratka Babić, vođa projekta RCC-a pod nazivom “Platforma za zapošljavanje i socijalna pitanja – faza 3” (ESAP 3).

Babć je dodala da su za prevazilaženje ovih jazova potrebni ne samo kvalitetni zakonski okviri, već i praktične mjere. One uključuju pristupačne usluge čuvanja djece i skrbi, aktivne politike tržišta rada te bolje mogućnosti za prekvalifikaciju i doživotno učenje. “Ulaganje u ekonomsko učešće žena nije samo pitanje pravednosti, već je to pokretač snažnijih i otpornijih ekonomija širom regiona”, istaknula je.

Perspektiva mladih žena je posebno zabrinjavajuća. U prosjeku u regionu je zaposleno samo 18 posto mladih žena, dok je njih 28 posto nezaposleno, što je dvostruko više od prosjeka EU. Također, žene imaju veću vjerovatnoću da obavljaju slabo plaćene poslove, rade na crno ili na pola radnog vremena, a manje su zastupljene u STEM oblastima i na rukovodećim pozicijama.

Finansijska nesigurnost i teret neplaćenog rada

Razlike u platama i dugoročna finansijska nesigurnost dodatno pogoršavaju situaciju. Procjenjuje se da je rodni jaz u platama u regionu između 9 i 12 posto, a ove brojke su često prikrivene visokim stopama neformalnog rada i ograničenom transparentnošću plata. Prema zajedničkoj analizi UNDP-a i RCC-a, penzije žena su u prosjeku oko 40 posto manje od muških, što je posljedica godina nižih plata, prekida u karijeri i neformalnog rada.

Žene i dalje nose glavninu tereta neplaćene skrbi i kućnih obaveza. Ograničen pristup pristupačnim uslugama čuvanja djece i dugoročne skrbi predstavlja ključnu prepreku za zapošljavanje na puno radno vrijeme.

Iako žene nadmašuju muškarce po broju završenog visokog obrazovanja (40 posto njih ima visoku stručnu spremu), njihovo učešće u programima obrazovanja odraslih je i dalje nisko, oko 5 posto, u odnosu na skoro 12 posto u EU. To ograničava mogućnosti za prekvalifikaciju i napredovanje u karijeri.

“Inicijativama kao što je projekat ESAP 3, Vijeće za regionalnu saradnju podržava zapadni Balkan u jačanju politika i promociji inkluzivnijih tržišta rada. Međunarodni dan žena je podsjetnik da ravnopravnost polova ne može biti samo cilj na nivou politika. Dalje reforme, adekvatno finansiranje i kontinuirana regionalna saradnja su nužni kako bi žene širom zapadnog Balkana mogle u potpunosti učestvovati i imati koristi od ekonomskog razvoja regiona”, saopćeno je iz RCC-a.