Opasnost predoziranja

Farmaceutkinja upozorava: Vitamini nisu bezopasni, a ova česta greška može nanijeti više štete nego koristi

Farmaceutkinja upozorava: Vitamini nisu bezopasni, a ova česta greška može nanijeti više štete nego koristi

prije 3 sata
Blisteri sa žutim i smeđim kapsulama, nekoliko bijelih i zelenih tableta i smeđa boca s lijekovima na bijeloj podlozi.
Foto: Unsplash
Podijeli vijest

Iako se često smatraju bezopasnim dodatkom ishrani, vitamini i minerali mogu predstavljati rizik ako se ne uzimaju s oprezom. Farmaceutkinja Rojina Šams Nateri upozorava na jednu od najčešćih grešaka koja može dovesti do neželjenih posljedica.

Česta greška kod uzimanja vitamina

U intervjuu za The Mirror, Nateri, koja radi u Rouzvej Labsu, objasnila je kako mnogi ljudi, u želji da ojačaju imunitet, nesvjesno kombinuju više proizvoda sa istim sastojcima. “Jedna od najčešćih grešaka koje viđam je kombinovanje zimskih suplemenata koji sadrže iste sastojke”, istakla je. “Možda uzimate multivitamin, preparat za jačanje imuniteta te dodatni cink ili vitamin C i odjednom ste, a da to niste ni znali, utrostručili unos.”

Vitamini nisu bezopasni

Nateri naglašava da visoke doze vitamina nisu bezopasne, iako se prodaju bez recepta. “Ljudi misle da vitamini ne nose nikakav rizik jer se mogu kupiti bez recepta. To jednostavno nije istina”, rekla je. Kao primjer navodi cink, koji je koristan za imunitet, ali unos veći od 9,5 mg dnevno za muškarce i 7 mg za žene može poremetiti apsorpciju bakra i s vremenom oslabiti imunitet.

Slično tome, unos vitamina D veći od 100 mikrograma (4000 IU) može povisiti nivo kalcijuma u krvi na opasnu granicu. Vitamin A se zadržava u tijelu, pa prekoračenje doze od 1,5 mg (1500 mcg) može dovesti do oštećenja jetre. Što se tiče vitamina C, Nateri objašnjava: “Preporučeni dnevni unos u Ujedinjenom Kraljevstvu je 40 mg, a tijelo ga slabije iskorišćava u većim dozama. Kada unos pređe 200 mg dnevno, organizam uglavnom izluči višak vitamina C.”

Mogući uticaj na lijekove

Farmaceutkinja je također upozorila da dodaci ishrani mogu uticati na djelovanje lijekova na recept. “Kalcijum, magnezijum, željezo i visoke doze vitamina C mogu smanjiti apsorpciju antibiotika, lijekova za štitnu žlijezdu i nekih lijekova za visok pritisak”, rekla je. “Ako uzimate bilo kakve lijekove na recept, pa čak i kratkoročno, uvijek se posavjetujte sa ljekarom ili farmaceutom prije nego što počnete da uzimate dodatke ishrani.”

Šta se preporučuje da se uzima?

Na pitanje šta bi bilo pametno uzimati, Nateri ima nekoliko preporuka. “Tokom zime, uzimanje vitamina D je razumno za većinu odraslih. Omega-3 masne kiseline sa EPA i DHA podržavaju zdravlje mozga i srca, a magnezijum može pomoći kod problema sa spavanjem i napetosti u mišićima”, savjetuje. Za kraj je poručila: “Dodaci ishrani trebali bi biti podrška zdravlju, a ne zamjena za kvalitetan san, uravnoteženu ishranu i ljekarski savjet. Ako niste sigurni, pitajte svog farmaceuta. Time biste mogli izbjeći da nanesete sebi više štete nego koristi.”

   Tagovi