Početak marta 2026. godine donio je značajne turbulencije na globalnom tržištu energenata. Cijene barela nafte nedavno su zabilježile snažan rast, prvenstveno zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku i prijetnji blokadom Hormuškog moreuza – ključne rute za transport svjetske nafte. Ovaj globalni geopolitički rizik direktno se prelijeva i na tržište Bosne i Hercegovine, gdje vozače na benzinskim pumpama iz dana u dan dočekuju izmijenjeni cjenovnici.

Globalna predviđanja: Kratkoročni potresi, dugoročni pad cijena

Iako trenutne krize drže cijene nafte visokim (barel Brent nafte početkom marta dostiže nivoe od 82 do preko 87 dolara), analize najvećih svjetskih finansijskih i energetskih institucija sugeriraju da je ovaj trend samo privremen. Dugoročni temelji tržišta zapravo ukazuju na dolazak “medvjeđeg” tržišta (tržišta u padu):

• EIA (Američka agencija za energetske informacije): Prema novim prognozama, zbog tehnološkog napretka i ogromnog rasta proizvodnje u zemljama izvan OPEC+ (posebno u SAD-u i Brazilu), na tržištu će se stvoriti veliki višak. EIA predviđa da će prosječna cijena barela Brenta u 2026. godini pasti na oko 56 do 57 dolara, dok se u 2027. godini očekuje dalji pad na 53 dolara.

• Goldman Sachs i J.P. Morgan: Iako je Goldman Sachs zbog bliskoistočne krize i smanjenih zaliha blago korigovao predviđanja prema gore, i dalje tvrdi da nas u 2026. očekuje suficit ponude od 2,3 miliona barela dnevno, te predviđa pad Brent nafte na nivo od 60 do 66 dolara do kraja 2026. godine. J.P. Morgan je zadržao sličnu prognozu, očekujući prosjek od oko 58 dolara po barelu tokom ove godine.

Zaključak globalnih stručnjaka je jasan: čim se ublaži “premija rizika” izazvana trenutnim ratnim sukobima, zbog globalnog smanjenja potražnje (elektrifikacija vozila) i ogromne ponude, cijene nafte će dugoročno značajno opasti.

Poseban osvrt na BiH: Šta se dešava na domaćim pumpama?

Dok svjetski analitičari najavljuju pojeftinjenje tek krajem godine, stvarnost za vozače u Bosni i Hercegovini u martu 2026. godine je znatno teža. Zbog rasta berzanskih cijena za oko 10% u vrlo kratkom periodu, gorivo u oba bh. entiteta svakodnevno poskupljuje.

Trenutne cijene goriva u BiH:

• Dizel: Najteže su pogođeni vozači koji koriste dizel. Cijene variraju zavisno od grada i distributera, ali se kreću u rasponu od 2,38 KM do čak 2,85 KM po litru. Primjera radi, u Banjoj Luci su na pojedinim pumpama zabilježene cijene od čak 2,85 KM za dizel, dok se u Mostaru, Tuzli i Velikoj Kladuši cijene kreću između 2,38 i 2,61 KM. Federalno ministarstvo trgovine bilježi svakodnevni rast cijena nafte, navodeći da je početkom marta dizel poskupio i za preko 20 feninga u odnosu na samo nekoliko sedmica ranije.

• Benzin (Premium 95): Cijene bezolovnog benzina su nešto stabilnije, ali su također u blagom porastu. Trenutno se kreću u rasponu od 2,31 KM do 2,41 KM po litru.

Hoće li cijena dostići 3,00 KM?

Energetski stručnjak Almir Bečarević iznio je upozoravajuću prognozu: ukoliko se cijena barela na svjetskim berzama zbog aktuelnih kriza učvrsti u rasponu između 90 i 100 dolara, vrlo brzo bi se to prelilo na bh. tržište. U tom scenariju, gorivo u Bosni i Hercegovini ponovo bi moglo dostići kritičnu granicu od 3,00 KM po litru. Slične procjene dolaze i iz Grupacije za promet naftom pri Privrednoj komori RS, čiji predstavnici ističu da se, sukladno aktuelnim ulaznim troškovima, očekuje dalji rast cijena u maloprodaji.

Regulacije i mjere:

Iako cijene rastu, nadležne institucije podsjećaju građane da tržište nije prepušteno potpuno slobodnom formiranju. U Federaciji BiH je i dalje na snazi Odluka o mjerama neposredne kontrole cijena. Ovom odlukom su ograničene marže distributerima – maksimalna marža u veleprodaji iznosi 0,06 KM po litru, dok u maloprodaji iznosi najviše 0,25 KM po litru goriva. Nadzor redovno sprovode inspekcije.

Zaključak

Bosna i Hercegovina, koja je isključivo uvoznik gotovih naftnih derivata, direktna je “žrtva” trenutnih poskupljenja na globalnim berzama. Vozači se nalaze u periodu kratkoročne neizvjesnosti i pritiska na kućne budžete jer skok cijena goriva indirektno povlači i rast cijena ostalih dobara. Ipak, svjetlo na kraju tunela pružaju projekcije za kraj 2026. i za 2027. godinu. Ukoliko ne dođe do potpune i dugotrajne eskalacije rata na Bliskom istoku, zakoni ponude i potražnje diktirat će značajan pad cijena sirove nafte, što će u konačnici morati dovesti do olakšanja i za građane Bosne i Hercegovine.