Predsjednik SAD-a Donald Trump zatražio je od Irana bezuslovnu predaju dok se rat protiv Islamske Republike nastavlja već sedmi dan, a njegovi utjecaji odjekuju globalnim lancem snabdijevanja i energetskim tržištima. Washington ne želi pregovarati o okončanju sukoba i prihvatit će samo “BEZUSLOVNU PREDAJU!”, napisao je Trump na Truth Social platformi 6. marta.

Brent sirova nafta dosegla je 90 američkih dolara po barelu po prvi put u skoro dvije godine, dok je pomorski saobraćaj kroz Hormuški tjesnac gotovo potpuno zaustavljen, a energetski izvoznici žure pronaći alternative za izlaz iz regiona. Katar je upozorio da produženi rat može “srušiti ekonomije svijeta”, predviđajući da će svi zaljevski energetski izvoznici zaustaviti proizvodnju u roku od nekoliko sedmica, izvijestio je Financial Times.

Ruska podrška i globalne posljedice

Rusija Iranu pruža informacije o ciljanju koje uključuju lokacije američkih ratnih brodova i aviona na Bliskom istoku, navodi Washington Post. Obim ruske podrše Iranu nije u potpunosti jasan, ali vlastita sposobnost iranske vojske da locira američke snage je narušena nakon što su SAD i Izrael izveli udare na Teheran prošle sedmice, što je dovelo do eskalacije sukoba.

Rat je također izazvao talas u američkoj carinskoj politici. Američka carinska agencija priprema sistem za 45 dana za obradu povrata carina Donalda Trumpa koje je Vrhovni sud proglasio neustavnim, a uvoznici neće morati da ih tuže, izjavio je zvaničnik u sudskom dokumentu.

Kontroverzni imenovanja i paralimpijske tenzije

Pentagon je 6. marta imenovao za glavnog službenika za podatke kompjuterskog naučnika koji je pomagao milijarderu Elonu Musku u njegovim naporima da preuredi vladu 2025. godine, a koji je također podržavao bijele supremaciste i mizogine na internetu. Gavin Kliger će biti u centru najambicioznijih napora Pentagonu u oblasti umjetne inteligencije.

U međuvremenu, Zimske paraolimpijske igre u Milanu i Cortini započele su 6. marta ceremonijom otvaranja obilježenom izviždavanjem ruskih sportista koji su paradirali pod svojom nacionalnom zastavom po prvi put od 2014. godine, unatoč trajanju rata u Ukrajini. Potez je izazvao bojkot ceremonije od strane Ukrajine, Češke, Estonije, Finske, Latvije, Litvanije i Poljske.