Rodna ravnopravnost u Bosni i Hercegovini ostaje nedostižan cilj, a ključni pokazatelji ukazuju na spor i neujednačen napredak. Iako žene čine više od polovine stanovništva, njihovo učešće u politici, ekonomiji i procesima donošenja odluka je znatno manje, što zahtijeva hitne i odlučnije mjere za ekonomsko osnaživanje i veću prisutnost u javnom životu.

Zabrinjavajući podaci i poziv na akciju

O tome su govorili učesnici konferencije “Ravnopravnost spolova: liderstvo, mir i sigurnost u BiH”, održane u Sarajevu povodom Međunarodnog dana žena. Ministar za ljudska prava i izbjeglice Sevlid Hurtić istakao je da ravnopravnost spolova nije samo pitanje prava, već i kĺjučan faktor ekonomskog i društvenog razvoja. “Istraživanja pokazuju da bi smanjenje rodnog jaza u zapošljavanju i poduzetništvu značajno ojačalo ekonomiju. Međutim, u BiH smo još daleko od pune ravnopravnosti,” rekao je Hurtić.

On je upozorio da je manje od 40 posto radno sposobnih žena ekonomski aktivno, dok je stopa zaposlenosti žena gotovo dvostruko niža od muške. Tek oko četvrtine žena nalazi se na menadžerskim pozicijama, a u politici one čine svega oko 20 posto donosilaca odluka, što je ispod zakonskog praga od 40 posto.

Stoljeće čekanja i društveni problem

Prva zamjenica predsjedavajućeg Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma PSBiH, Mia Karamehić-Abazović, navela je podatke UN Women prema kojima će ženama u BiH trebati više od stotinu godina da dostignu muškarce na vodećim položajima u ekonomiji. “Iako žene čine 50,3 posto populacije, na državnom i entitetskom nivou vlasti one su zastupljene sa samo 25 posto,” istaknula je, ocjenjujući ove podatke zabrinjavajućim.

Ona je naglasila da je riječ o društvenom problemu koji polovinu stanovništva drži u podređenom položaju. “Žene često nose veći dio tereta i u privatnom i u profesionalnom životu, a istovremeno imaju manju zastupljenost u odlučivanju. To nije poruka kakvu društvo želi poslati,” rekla je Karamehić-Abazović.

Rezidentna koordinatorica UN-a u BiH, Arnhild Spence, podsjetila je na alarmantne statistike: učešće žena na tržištu rada je ispod 40 posto, svaka druga žena doživi neki oblik nasilja tokom života, a tokom 2024. godine otprilike je jedna žena mjesečno ubijena u femicidu. “Oko 80 posto žena koje trpe nasilje nikada ga ne prijavi. Ovi podaci jasno pokazuju da još uvijek postoji mnogo posla,” potcrtala je Spence.

Šef Misije OSCE-a u BiH, ambasador Rick Holtzapple, istakao je da rodna ravnopravnost mora postati stvarnost u praksi. “U vrijeme globalne nesigurnosti prava žena ne smiju biti gurnuta u stranu. Inkluzivno učešće žena jača mir, povjerenje u institucije i otpornost društva,” rekao je Holtzapple, zaključivši da ne može biti trajne demokratije i prosperiteta bez punog i ravnopravnog učešća žena.