Odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da pokrene masovni vojni napad na Iran, u kojem je ubijen vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei, izazvala je duboke podjele unutar njegove političke baze i dovela u pitanje jedno od temeljnih obećanja njegove ‘America First’ politike.

Povratak stranim ratovima

Analitičari ističu da je Trump još tokom predsjedničke kampanje 2016. godine obećavao da će okončati praksu američkih vojnih intervencija u inostranstvu. ‘SAD neće rušiti strane režime o kojima ne zna ništa i u koje se ne treba miješati’, poručivao je tadašnji kandidat. Tokom narednih godina, ovaj izolacionistički pristup postao je srž njegove političke poruke i ključni razlog podrške unutar pokreta Make America Great Again.

Kritike iz vlastitih redova

Napad na Iran izazvao je oštre reakcije čak i među nekadašnjim Trumpovim saveznicima. Marjorie Taylor Greene, nekada jedna od njegovih najglasnijih pristalica, optužila je administraciju za izdaju ključnog obećanja. ‘Govorili smo ‘nema više stranih ratova, nema više promjene režima’. Trump i cijela administracija obećali su staviti Ameriku na prvo mjesto’, napisala je Greene. Utjecajni desničarski komentator Tucker Carlson opisao je napad kao ‘odvratan i zao’, dok su brojni politički komentatori bliski MAGA pokretu izrazili razočaranje.

Uprkos kritikama, značajan dio republikanskog političkog establišmenta podržao je napad. Republikanski nacionalni komitet objavio je saopćenje podrške operaciji, dok su Trumpovi saveznici tvrdili da je akcija bila nužna zbog dugogodišnje prijetnje koju Iran predstavlja za SAD. Analitičari upozoravaju da bi vojna eskalacija mogla imati političke posljedice za Trumpa i Republikansku stranku, posebno u izbornoj godini. ‘Ovo je direktno kršenje ključnog obećanja’, izjavio je politički naučnik Michael Traugott.