EK ostaje pri procjeni od 650 milijardi eura za odbranu uprkos slabom odzivu na fiskalnu fleksibilnost
Podijeli vijest
Evropska komisija i dalje stoji iza svoje procjene da bi zemlje članice mogle potrošiti do dodatnih 650 milijardi eura na odbranu u naredne četiri godine, iako je samo polovina vlada do sada zatražila korištenje ponuđene fiskalne fleksibilnosti za povećanje ulaganja u ovaj sektor.
Podsjetimo, izvršno tijelo EU predložilo je u martu, kao dio plana ‘Spremnost 2030’ (Readiness 2030), omogućavanje zemljama članicama da zatraže aktiviranje tzv. nacionalne klauzule za izuzeće (national escape clause) iz Pakta o stabilnosti i rastu. Cilj je bio da im se dozvoli privremeno odstupanje od strogih fiskalnih pravila kako bi investirale u odbranu. Prema prijedlogu, državama članicama bi bilo dozvoljeno da povećaju potrošnju na odbranu za 1,5% bruto domaćeg proizvoda (BDP) godišnje tokom četiri godine, čak i ako bi to dovelo njihov ukupni deficit iznad propisana 3% BDP-a, bez negativnih posljedica.
Komisija je tada procijenila da bi ova mjera mogla osloboditi dodatnih 650 milijardi eura za ulaganja u odbranu do 2030. godine, čineći ovaj prijedlog ključnim stubom šireg plana vrijednog 800 milijardi eura za ponovno naoružavanje bloka.
Slab odziv do “mekog roka”
Od država članica zatraženo je da svoje zahtjeve podnesu na koordiniran način najkasnije do 30. aprila, kako bi cijeli proces bio završen prije ljetne pauze. Do petka, 2. maja, samo 13 od 27 država članica EU podnijelo je svoje zahtjeve. Među njima su Belgija, Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Latvija, Litvanija, Poljska, Portugal, Slovačka i Slovenija.
Glasnogovornik Komisije u petak je pokušao predstaviti ovaj broj kao uspjeh, rekavši novinarima:
Danas imamo suštinski polovinu država članica, dakle to je značajan broj, i imamo naznake da će taj broj rasti još više u bliskoj budućnosti.
Komisija je ranije ove sedmice pojasnila da je 30. april bio “meki rok” i da će prihvatiti zahtjeve i nakon tog datuma, pod uslovom da ima dovoljno vremena da ih analizira prije objavljivanja Proljetnog paketa preporuka (Spring Semester Package), planiranog za 4. juni.
Što se tiče same procjene od 650 milijardi eura, glasnogovornik Balazs Ujvari je rekao:
To je okvirna cifra (‘ballpark figure’), zasnovana na nizu pretpostavki. U to vrijeme, naravno, nismo znali koliko će država članica zapravo aktivirati klauzulu i željeli smo dati red veličine fiskalnog prostora koji bi ovom mjerom mogao biti dostupan.
Ali naravno, za sada nije moguće ažurirati ovu cifru na odgovoran način jer, s jedne strane, ne znamo koliko će zemalja na kraju aplicirati – trenutno ih imamo 13, ali opcija za podnošenje dodatnih zahtjeva još uvijek postoji – (i) ne znamo kojom brzinom će povećavati svoju odbrambenu potrošnju.
Prva ažurirana procjena bit će dostupna tek sljedeće godine, na osnovu podataka o potrošnji za odbranu iz 2025. godine. Da bi njihovi zahtjevi bili odobreni, države članice moraju dokazati da se suočavaju sa vanrednim okolnostima izvan njihove kontrole, da te okolnosti utiču na njihove javne finansije, te da odstupanje neće ugroziti njihovu fiskalnu održivost na srednji rok.
Pitanje prekomjernog deficita i SAFE program
Zanimljivo je da se nekoliko zemalja koje su zatražile odstupanje (Belgija, Mađarska, Poljska, Slovačka) već nalaze pod Postupkom prekomjernog deficita (Excessive Deficit Procedure – EDP), što znači da njihovi deficiti premašuju dozvoljenih 3% BDP-a. Iz Komisije poručuju da će se odobravanje nacionalne klauzule za izuzeće uzeti u obzir prilikom procjene u okviru EDP-a.
Očekuje se da Francuska, koja se također suočava sa EDP-om, neće podnijeti zahtjev za odstupanjem, ali bi vjerovatno učestvovala u drugom finansijskom mehanizmu predloženom u okviru plana ‘Spremnost 2030’. Riječ je o programu SAFE, putem kojeg Komisija planira prikupiti 150 milijardi eura na tržištu i ponuditi ih državama članicama kao zajmove. Za razliku od novca iz nacionalnih budžeta, ova EU sredstva bila bi namijenjena za sisteme naoružanja koji su pretežno evropske proizvodnje i rezultat zajedničkih nabavki više država članica. Vijeće trenutno razmatra ovaj prijedlog.
