Federacija Bosne i Hercegovine dozvoljava uvoz isključivo neopasnog otpada iz zemalja Evropske unije, a kao uvoznici mogu se pojaviti samo privredni subjekti koji posjeduju odobrenja za korištenje alternativnih goriva u industrijskim pogonima. Kao primjere, Federalno ministarstvo okoliša i turizma navodi kompanije ‘Lukavac Cement’ iz Lukavca i ‘Heidelberg Materials Cement BiH’ iz Kaknja.

Uvoz neopasnog otpada

Riječ je o uvozu takozvanih RDF/SRF goriva, koja nastaju preradom otpada u specijalizovanim i akreditovanim postrojenjima unutar EU. Ova alternativna goriva, proizvedena od komunalnog i industrijskog otpada, koriste se u industrijskim postrojenjima kroz proces energetske oporabe, odnosno suspaljivanja. Svaka pošiljka mora zadovoljiti stroge standarde kvaliteta propisane međunarodnim normama.

Za 2025. godinu, ‘Heidelberg Materials Cement BiH’ ima odobren uvoz do 22.125 tona ovog goriva, od čega je već uvezeno 3.970 tona. ‘Lukavac Cement’ može uvesti do 80.000 tona, a do sada je realizovao uvoz od 59.000 tona. Dozvole se izdaju na godišnjem nivou kako bi se omogućilo precizno praćenje količina, a nadzor nad uvozom obavljaju i druge nadležne inspekcijske službe.

Obavezna hemijska analiza svake pošiljke vrši se u ovlaštenim laboratorijama. U slučaju da materijal ne zadovolji propisane standarde, pokreće se postupak povratka u državu porijekla. Samo tokom 2024. i 2025. godine, iz Lukavca je vraćeno pet pošiljki koje nisu ispunile zahtjeve.

Izvoz i tranzit pod lupom

Za izvoz neopasnog otpada iz Federacije BiH nije potrebna posebna dozvola Ministarstva. Prema dostupnim podacima, izvezeno je 44.600 tona, od čega preko 85 posto čini metalni otpad. Planiraju se izmjene propisa kako bi se omogućila bolja kontrola izvoza onih vrsta otpada koje bi se mogle iskoristiti u domaćoj privredi.

S druge strane, izvoz opasnog otpada iz BiH dozvoljen je isključivo kroz složeni notifikacijski postupak, uz saglasnost svih uključenih država. U 2024. godini iz Federacije je izvezeno blizu 8.000 tona opasnog otpada, uglavnom u susjedne zemlje i druge države EU, a među najčešćim vrstama su istrošeni akumulatori, farmaceutski otpad i otpadna ulja.

Tokom prošle godine odobren je i tranzit preko 6.000 tona opasnog otpada iz Crne Gore i Albanije ka postrojenjima u EU, uz prethodno pribavljene saglasnosti svih nadležnih institucija. Ministarstvo naglašava da se svi postupci odvijaju pod strogim međunarodnim i domaćim nadzorom, s jasno definisanim standardima i mehanizmina kontrole, kako bi se zaštitio okoliš i zdravlje građana.