Dugotrajan kašalj zahtijeva pažnju
Upozorenje stručnjaka: Kašalj duži od sedmice može signalizirati ozbiljne probleme
Podijeli vijest
Kada kašalj prelazi granicu
Postavlja se pitanje kada kašalj treba smatrati tek prolaznom nelagodom, a kada signalom za hitan odlazak ljekaru. Prema mišljenju stručnjaka, ključne informacije kriju se u trajanju kašlja i pratećim simptomima, kako prenosi The Independent. Savjetuje se potražiti medicinsku pomoć ukoliko kašalj potraje duže od jedne do dvije sedmice. Dr Loras Even iz UnityPoint Health-a naglašava: “Posebno nas zabrinjava kašalj koji se pogoršava, ako je praćen temperaturom ili uzrokuje teškoće s disanjem. Pacijenti sa takvim simptomima trebalo bi da se jave na pregled”.
Uzroci i vrste kašlja
Kašalj je prirodni odbrambeni mehanizam tijela kojim se čiste disajni putevi od iritacija i štite pluća. Najčešće je uzrokovan osjećajem peckanja ili grebanja u grlu, što je obično posljedica virusne infekcije, upale, alergije, zagađenog zraka, curenja sekreta iz nosa, želudačnog refluksa ili suhoće grla. Međutim, ponekad kašalj može ukazivati i na ozbiljnije zdravstvene probleme. Prema klinici Mayo, dugotrajan kašalj može biti simptom zatajenja srca, hronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), raka pluća, ožiljaka na plućima ili cistične fibroze. također, kašalj može biti izazvan hranom ili stranim tijelom zaglavljenim u plućima.
Kašalj koji traje kraće od tri sedmice klasifikuje se kao “akutni” i obično prolazi samostalno. Američko udruženje za plućne bolesti navodi da medicinska pomoć nije neophodna ukoliko ga ne prate drugi simptomi poput temperature, glavobolje, pospanosti ili nedostatka daha. S druge strane, hronični kašalj kod odraslih može potrajati osam sedmica ili duže. “Hronični kašalj traje više od osam sedmica i može biti znak ozbiljnije ili hronične plućne bolesti”, upozoravaju iz udruženja.
Kada je neophodna hitna medicinska intervencija
Zvuk kašlja također može pružiti naznake o postojanju problema. Zvukovi poput hripanja ili zviždanja mogu signalizirati infekciju ili opstrukciju disajnih puteva. Na primjer, hripavac može dovesti do upale pluća i imati fatalne posljedice. Hitnu medicinsku pomoć treba potražiti ako iskašljavate zeleni, žuti ili krvavi sekret, osjećate oštru i stalnu bol u grudima, povraćate, imate poteškoće s disanjem, naglo gubite na težini, imate temperaturu koja traje duže od dan-dva, ili osjećate gušenje. Klinika Mayo napominje da učestalo kašljanje može dovesti i do vrtoglavice, znojenja, slomljenih rebara, nesvjestice i nehotičnog gubitka kontrole nad mjehurom. Dr Kristal Grin, ljekarka porodične medicine u Inspira Health-u, savjetuje: “Svakako posetite ljekara ako vam kašalj traje duže od sedam do deset dana, ako iskašljavate krv, osjećate nedostatak daha, bol u grudima, imate temperaturu koja ne popušta na lijekove ili primijetite neobjašnjiv gubitak težine”.




