Srbija traži evropske energetske sporazume, smanjuje zavisnost od Rusije, potvrđuje predsjednik Vučić

Novi energetski pravci Srbije

Predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, izjavio je u srijedu u intervjuu za Reuters da njegova zemlja aktivno radi na smanjenju oslanjanja na ruski prirodni gas i da već pregovara o kupovini putem mehanizma Evropske unije za zajedničku nabavku energenata. Srbija, koja teži članstvu u EU, trenutno je jedna od rijetkih evropskih država koje značajno uvoze ruski gas, s obzirom da više od 80% svojih potreba zadovoljava iz tog izvora.

Evropska unija je vršila pritisak na Srbiju da pronađe alternativne dobavljače, nastojeći da smanji finansijske tokove prema Rusiji, posebno u kontekstu rata u Ukrajini. Nakon što Srbija nije uspjela osigurati novi dugoročni ugovor sa ruskim Gazpromom prošle godine, a postojeći kratkoročni sporazum ističe 31. marta, zemlja je primorana na promjene u energetskoj politici.

Vučić je naglasio razumijevanje za politiku EU prema ruskoj energiji, ističući da se Srbija mora prilagoditi određenim zahtjevima. “Ipak, nastavićemo da uvozimo velike količine ruskog gasa, ali sve više nabavljamo od Evropljana”, dodao je Vučić u intervjuu vođenom u Predsjedništvu u Beogradu, uz prisustvo zastave EU.

Srbija planira da kroz inicijativu EU za zajedničku kupovinu gasa, kojoj se pridružila prošle godine, osigura 500 miliona kubnih metara gasa godišnje, što predstavlja oko petinu njenih ukupnih potreba. Pored toga, zemlja već uvozi gas iz Azerbejdžana preko Bugarske, a očekuje se da ove godine započne izgradnja gasovoda prema Sjevernoj Makedoniji, čime bi se omogućio pristup tečnom prirodnom gasu iz Grčke. također, planira se završetak naftovoda koji povezuje Srbiju i Rumuniju do 2027. godine.

“Ovo predstavlja značajnu diverzifikaciju”, naglasio je Vučić, ukazujući na strateški pomak u energetskoj politici.

Balansiranje odnosa sa Rusijom i EU

Srbija tradicionalno gaji snažne kulturne i vjerske veze sa Rusijom, a Moskva pruža podršku Beogradu u pitanju Kosova. Predsjednik Vučić nastoji da uspostavi ravnotežu između dobrih odnosa sa Kremljom i procesa pristupanja Evropskoj uniji. Ova delikatna pozicija postala je još složenija nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Srbijanska naftna kompanija NIS, u vlasništvu Rusije, našla se pod američkim sankcijama, što je dovelo do očekivane prodaje mađarskom MOL-u. Uprkos ovim izazovima, Vučić je potvrdio svoju posvećenost pridruživanju EU, ističući napredak u ekonomiji, poboljšanje životnog standarda i smanjenje zaduženosti. “Bez sumnje, dok sam ja predsjednik, Srbija će ostati na svom evropskom putu”, izjavio je.

EU je dugogodišnjim zahtjevima postavila uslove za članstvo Srbije, uključujući jačanje vladavine prava, slobode medija te suzbijanje organizovanog kriminala i korupcije. Kritičari, međutim, smatraju da nedavne reforme pravosudnog sistema umanjuju njegovu nezavisnost, čime se komplikuje put Srbije ka Uniji. Vučić je izrazio spremnost vlasti da “preispitaju” sporni set zakona o pravosuđu u saradnji sa evropskim tijelima.

Potraga za naslijeđem

Predsjednik Vučić, poznat po populističkom pristupu, doživio je politički udarac nakon urušavanja krova željezničke stanice u Novom Sadu 2024. godine, kada je poginulo 16 osoba. Ova tragedija izazvala je masovne proteste širom zemlje, sa zahtjevima za okončanje korupcije i raspisivanje prijevremenih izbora.

Vučić je priznao da je korupcija problem u Srbiji i izrazio “nezadovoljstvo” naporima da se ona iskoreni, navodeći da se radi o “korupciji u našim državnim institucijama… uključujući političare”. Uprkos tome, demonstracije je okarakterisao kao zavjeru međunarodnih bezbjednosnih agencija, uključujući one iz susjednih zemalja, s ciljem svrgavanja vlade, ne pružajući dokaze za svoje tvrdnje. Zvaničnici tih zemalja demantovali su optužbe.

Drugi i ujedno posljednji Vučićev mandat ističe 2027. godine. Usred uličnih protesta, najavio je prijevremene izbore ove godine. Izrazio je neizvjesnost u pogledu svojih budućih koraka, ali nije isključio povratak stranačkoj politici ili kandidaturu za premijera. “Volio bih da budem manje angažovan u politici ili uopšte ne, ali briga o mom naslijeđu bi mogla zahtijevati neku vrstu angažmana, vidjećemo.”