Novi obavještajni zakoni

Njemačka vlada planira značajno proširiti ovlasti svojih obavještajnih službi kako bi se efikasnije suočila s rastućim hibridnim prijetnjama. Ovaj potez, iako osjetljiv u zemlji s dugom istorijom strogih ograničenja obavještajnog rada uslijed poslijeratnih trauma i nacističke prošlosti, smatra se neophodnim.

Thorsten Frei, šef Ureda njemačkog kancelara, istakao je da su mnogi napadi na Njemačku u proteklim godinama spriječeni isključivo zahvaljujući razmjeni obavještajnih podataka sa saveznicima čije agencije raspolažu širim ovlastima.

Frei, inače član vladajuće konzervativne stranke, zagovara „promjenu paradigme“ koja bi omogućila Saveznoj obavještajnoj službi (BND) da koristi naprednije alate za nadzor. Među predloženim mjerama su pristup privatnim mobilnim telefonima i mogućnost pohranjivanja podataka do godinu dana.

„Cilj je da budemo na istom nivou kao naši evropski partneri u oblasti prikupljanja obavještajnih podataka“, izjavio je Frei za novine Tagesspiegel. „Obavještajne službe sarađuju širom svijeta, a jedina prava valuta koja se računa su informacije.“

Historijski kontekst i nove prijetnje

BND se decenijama trudila da se distancira od mračnih naslijeđa nacističke represije i nadzornog sistema Štazija. Međutim, Frei smatra da se ta historija sada mora sagledati u kontekstu sve većih prijetnji s kojima se Njemačka suočava.

„U vremenu koje postaje sve opasnije, ne možemo se zaustaviti samo na prikupljanju obavještajnih podataka“, naglasio je Frei. „Da bismo zaštitili našu zemlju, moramo naše službe osposobiti i za izvođenje određenih operacija.“

Njegovi prijedlozi uključuju ovlašćivanje BND-a da prekida radio veze tokom napada bespilotnim letjelicama, kao i da onesposobljava takozvane kriptovalutne novčanike koji se koriste za finansiranje ubistava ili akata sabotaže.

Frei se nada da će zakon o reformi agencije biti usvojen ove godine, iako se očekuje otpor opozicionih stranaka. Nacrt zakona još uvijek nije podnesen Bundestagu.

Također, predlaže se da nadzor nad BND-om bude koncentrisan u parlamentarnom odboru za kontrolu obavještajnih službi, umjesto da agencija dodatno odgovara i Komisiji G10, koja nadzire mjere nadzora koje zadiru u privatnost komunikacija.

Kritike opozicije

Ovi prijedlozi naišli su na oštre kritike opozicije. Clara Buenger, poslanica Lijeve stranke, izjavila je za Tagesspiegel da „svako ko istovremeno želi produžiti rokove zadržavanja podataka i smanjiti nadzorne organe, djeluje nepromišljeno i slijepo za demokratiju.“

Upozorila je da predložene promjene predstavljaju „masivan skok u ovlastima i povećanje rizika od eskalacije.“

Paralelno s tim, ministar unutrašnjih poslova Alexander Dobrindt radi na sličnim poboljšanjima za Saveznu službu za zaštitu ustavnog poretka (BfV), domaće obavještajne agencije, kako bi joj se omogućile naprednije metode nadzora i operativne sposobnosti.

Obje agencije su ove godine zabilježile značajno povećanje budžeta, veće od 25%.