Maloljetnički brakovi: Krivično djelo sa zahtjevom za strožije sankcije

Borba protiv ranih brakova

U okviru projekta ‘Pravo na budućnost’, finansiranog od strane Evropske unije, održan je treći okrugli sto posvećen prevenciji ranih i prisilnih brakova, posebno onih u kojima su maloljetnici. Inicijativu su podržali CARE International, Udruženje žena Romkinja “Bolja budućnost” iz Tuzle, Fondacija “Krila nade” iz Sarajeva, uz pomoć Action Deutschaland Hilfta. Fokus je na suzbijanju ove prakse koja predstavlja ozbiljno kršenje ljudskih prava.

Sumka Bučan, direktorica CARE International Balkans, istakla je da je odustajanje od školovanja često povezano sa ranim brakovima. Zbog toga se radi sa mladima, kroz Program E, koji promoviše zdrave životne stilove, borbu protiv nasilja i razvijanje samopouzdanja. Cilj je pružiti podršku mladima iz marginalizovanih grupa, kako bi se spriječila pojava ranih i prisilnih brakova. Projektom je utvrđena potreba za specijalizovanom institucijom koja bi pružala podršku žrtvama trgovine ljudima i stručnjacima koji bi se bavili traumama koje proističu iz takvih situacija.

Jasminka Džumhur, ombudsmenka za ljudska prava BiH, naglasila je nedostatak svijesti u društvu o važnosti ove teme, ističući da je neophodno da se cijela zajednica uključi u rješavanje problema. Joško Mandić iz Agencije za ravnopravnost spolova BiH podsjetio je na nadležnost agencije u praćenju ravnopravnosti spolova, što obuhvata i borbu protiv nasilja nad ženama, uključujući i prisilne brakove, koji su definisani kao krivično djelo po Istanbulskoj konvenciji. Naglasio je potrebu za efikasnijim procesuiranjem ovih djela, kroz edukaciju i jačanje kapaciteta pravosudnih organa.

Prevencija i podrška žrtvama

Indira Bajramović iz Udruženja ‘Bolja budućnost’ Tuzla, istakla je značaj suzbijanja maloljetničkih ugovorenih brakova, napominjući da se ovaj problem ne dešava samo u romskoj zajednici. Kroz projekt se radi sa ostalom omladinom, jer i oni trpe rodno zasnovano i vršnjačko nasilje. Naglasila je da ugovoreni brakovi nisu dio romske kulture, tradicije ili običajnog prava, već klasična trgovina ljudima. “Ovo je problem svih nas, moramo se svi uključiti da rješavamo te probleme. Nažalost, ima takvih slučajeva, nema tačnih podataka o tome. Pred nama je dosta posla, a treba raditi na objedinjavanju podataka o tome”, kazala je Bajramović. Ona se zalaže za stroge kazne za počinioce, bez obzira na to ko su.

Fondacija ‘Krila nade’ iz Sarajeva, u sklopu projekta, zadužena je za pružanje mentalne podrške žrtvama, njihovim porodicama i osobama koje im pomažu. Izvršni direktor Siniša Sajević naveo je da su u pet bh. gradova održane radionice i psihoterapije, koje korisnicima omogućavaju da govore o svojim problemima, prevladaju ih i budu korisni za sebe i zajednicu.

Važnost rodne ravnopravnosti

Događaj, održan u Evropa House, nosio je naziv ‘Nema izuzetaka u prevenciji ranih prisilnih brakova i zaštiti djece!’. Bio je to treći nacionalni okrugli sto posvećen promociji rodne ravnopravnosti i osnaživanju Roma_kinja i marginalizovanih žena i djevojaka. Evropska unija ostaje posvećena jačanju glasa romskih žena u političkim procesima, borbi protiv nejednakosti i pružanju podrške romskim zajednicama, posebno mladim ženama i djevojkama, kako bi stekle alate i vještine potrebne za održivi razvoj.