Priprema za sukob s Rusijom
Norveška upozorava građane: Vojska može zaplijeniti imovinu!
Podijeli vijest
Upozorenje za građane
Norveška je poslala hiljade pisama svojim građanima, s ciljem da ih obavijesti o mogućnosti rekvizicije njihove imovine u slučaju da izbije rat s Rusijom. Vojni zvaničnici su istakli da su pisma upućena onima koji posjeduju resurse koji bi mogli biti potrebni vojsci. Politika rekvizicije obuhvata razna dobra, uključujući vozila, plovila, mašine i nekretnine. Oko 13.500 takozvanih “pripremnih rekvizicija” je izdato u ponedjeljak, s rokom važenja od godinu dana. U saopštenju norveške vojske se navodi da su rekvizicije osmišljene kako bi oružane snage u ratnim uslovima imale pristup resursima neophodnim za odbranu zemlje.
Većina primalaca pisama nije bila iznenađena, jer se dvije trećine obavještenja odnose na obnavljanje ranijih obavijesti o rekviziciji iz prethodnih godina. Anders Jernberg, šef vojne logističke organizacije, istakao je da je “značaj pripremljenosti za krizu i rat u posljednjim godinama dramatično porastao”. Norveška se nalazi u, kako je rečeno, najozbiljnijoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, rat. Zbog toga se provodi velika izgradnja vojnih i civilnih kapaciteta za vanredne situacije.
Geopolitički kontekst
Norveška igra ključnu ulogu u NATO nadzoru Arktika, regije u kojoj topljenje leda otvara put borbi za nove pomorske rute i unosne prirodne resurse. Ova skandinavska zemlja dijeli pomorsku, kao i kopnenu granicu dugu oko 198 kilometara, s Rusijom na krajnjem sjeveru. Rusija i Kina nastoje proširiti svoje prisustvo u arktičkoj regiji, pri čemu Rusija obnavlja bivše sovjetske vojne baze i proširuje svoj nuklearni arsenal na poluostrvu Kola.
Obavještenja o rekviziciji izdata su i u jeku diplomatske krize između Sjedinjenih Američkih Država i Evrope, izazvane planovima predsjednika Donalda Trumpa da anektira Grenland, arktičko ostrvo bogato mineralima. Trump je kao glavni argument za aneksiju Grenlanda naveo sigurnosne izazove na Arktiku. Riječ je o autonomnoj teritoriji Danske, koja je dio NATO saveza. Trump je zaprijetio i vojnom akcijom, što bi, prema procjenama, moglo ozbiljno narušiti zapadni savez u trenutku rastuće prijetnje rata s Rusijom. U ponedjeljak je objavljeno i da Trump želi preuzeti Grenland jer je, navodno, nezadovoljan odlukom Norveške da mu prošle godine ne dodijeli Nobelovu nagradu za mir.
Reakcije i perspektive
Danska i Grenland poručuju da ostrvo nije na prodaju, uz punu podršku Velike Britanije i Evropske unije. Britanski premijer Keir Starmer izjavio je da ne vjeruje kako Sjedinjene Američke Države planiraju vojno preuzimanje Grenlanda. “Ne vjerujem u to. Smatram da se ovo pitanje može i treba riješiti mirnim razgovorom, uz poštivanje principa i vrijednosti o tome ko odlučuje o budućnosti Grenlanda, te uz jasno odbacivanje korištenja carina na ovakav način”, rekao je Starmer.
U nedavnom intervjuu za The Telegraph, norveški ministar odbrane upozorio je da je Rusija nedavno pokrenula veliko širenje svojih vojnih baza na Arktiku. “Rusija jača svoje prisustvo na poluostrvu Kola, gdje se nalazi jedan od najvećih arsenala nuklearnih bojevih glava na svijetu. One nisu usmjerene samo prema Norveškoj, već i prema Velikoj Britaniji, te preko pola prema Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama”, izjavio je Tore O. Sandvik. Dodao je da Moskva nastoji preuzeti potpunu kontrolu nad Arktikom kako bi ograničila pristup NATO-a ključnim pomorskim rutama. “Mi smo oči i uši NATO-a u ovoj regiji. Vidimo da testiraju nova oružja, uključujući hipersonične rakete, nuklearne torpede i nuklearne bojeve glave”, zaključio je Sandvik.
