Kada je zadihanost opasna?
Da li je otežano disanje na stepenicama alarmantno? Kada se obratiti ljekaru?
Podijeli vijest
Uobičajena pojava
Osjećaj nedostatka zraka prilikom korištenja stepenica, bilo da se radi o jednom ili dva sprata, čest je fenomen kod ljudi različitih godina i tjelesne građe. Međutim, postavlja se pitanje da li je to normalna reakcija tijela na fizički napor ili signal koji zahtijeva medicinsku provjeru. Stručnjaci ističu da, iako kratkotrajno otežano disanje pri naporu uglavnom nije opasno, postoje situacije koje zahtijevaju dodatnu pažnju, kako prenosi HuffPost.
Fiziološki odgovor na napor
Penjanje stepenicama predstavlja intenzivnu fizičku aktivnost koja za organizam znači znatno veći napor od hodanja po ravnoj površini. Istraživanja pokazuju da ova aktivnost zahtijeva i do devet puta više energije nego sjedenje. Tokom fizičkog napora povećava se metabolička potreba za kiseonikom, što dovodi do pojačanog rada srca i pluća kako bi se osiguralo adekvatno snabdijevanje mišića kiseonikom.
„Osjećaj nedostatka zraka nakon penjanja stepenicama predstavlja normalan fiziološki odgovor. Pred tijelo se postavljaju veći zahtjevi, rad je intenzivniji, a samim tim i potreba za kiseonikom“, objasnila je Katherine Polgirs, doktor porodične i sportske medicine. S tim se slaže i Karl Ericson, stručnjak za sportsku medicinu iz klinike Mayo, koji dodaje da je takva reakcija očekivana. „U suštini, podižete sopstvenu tjelesnu masu protiv gravitacije. Svaki korak je biomehanički sličan čučnju ili iskoraku, što je znatno napornije od običnog hodanja“, dodaje on. Intenzitet zadihanosti zavisi od niza faktora, od brzine penjanja do nošenja dodatnog tereta.
Kada je zadihanost razlog za zabrinutost?
Iako je zadihanost očekivana reakcija, bitno je prepoznati kada prelazi granice normalnog fiziološkog odgovora. Ako vam je potrebno do dva minuta da normalizujete disanje i nakon toga se osjećate dobro, vjerovatno nema razloga za brigu. Međutim, stručnjaci upozoravaju na nekoliko znakova koji zahtijevaju oprez.
Prvi znak za uzbunu jeste ako je zadihanost novonastala pojava ili ako se njen intenzitet vremenom pogoršava. „Najvažnije je ne donositi preuranjene zaključke o teškoj bolesti, ali isto tako ne treba simptom jednostavno pripisati lošoj tjelesnoj kondiciji“, ističe dr. Polgirs. Nagla promjena u sposobnosti podnošenja napora nešto je što ljekari shvataju ozbiljno. Drugi važan pokazatelj je vrijeme potrebno za oporavak. „Vrijeme oporavka je pouzdan indikator. Normalno je da disanje bude ubrzano minut do dva, ali ako povišen ritam disanja traje duže od tri minuta, to može biti zabrinjavajuće“, kaže Ericson.
Također, zadihanost se nikada ne smije ignorisati ako je praćena drugim simptomima poput bola u grudima, glavobolje, promjena vida, vrtoglavice, osjećaja lupanja srca, mučnine ili oticanja nogu i članaka. Takvi simptomi mogu ukazivati na ozbiljnije zdravstvene probleme, uključujući srčana i plućna oboljenja (poput astme, KOPB-a ili srčane insuficijencije), anemiju ili oboljenja štitaste žlijezde.
Načini poboljšanja tjelesne izdržljivosti
Ukoliko želite da vam penjanje stepenicama postane manje naporno, rješenje je, pod uslovom da ne postoje medicinske prepreke, u redovnoj fizičkoj aktivnosti. „Tijelo se prilagođava zahtjevima koje mu postavljate. Dakle, ako redovno praktikujete penjanje stepenicama, postaće vam lakše“, objašnjava Ericson. Jačanje mišića donjeg dijela tijela ključno je za lakše savladavanje stepenica. Vježbe poput čučnjeva i iskoraka povećaće snagu i izdržljivost. Uz to, poboljšanje opšte kardiovaskularne kondicije kroz aktivnosti poput brzog hodanja, vožnje bicikla ili plivanja također će doprinijeti smanjenju umora. Preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene aerobne aktivnosti sedmično. Dr. Polgirs savjetuje postepen pristup. Nije potrebno odmah se izlagati velikim naporima poput penjanja na peti kat. Umjesto toga, kondiciju treba graditi postepeno i na održiv način, bilo kroz češće šetnje, rad u bašti ili svjesnim izborom stepenica umjesto lifta.
Ako primijetite da se zadihanost pogoršava, traje neuobičajeno dugo ili je praćena drugim zabrinjavajućim simptomima, preporučuje se da potražite savjet ljekara.
