Estonija drastično povećava izdatke za odbranu na preko 5% BDP-a

Vlada Estonije odobrila je četverogodišnji plan dodatnog finansiranja odbrane u iznosu od 2,8 milijardi eura, s ciljem ispunjavanja ciljeva NATO-a u pogledu vojnih sposobnosti. Nova ulaganja podići će prosječne izdatke za odbranu ove baltičke zemlje na 5,4% bruto domaćeg proizvoda (BDP) do 2029. godine, što je značajan porast u odnosu na prethodni nivo od oko 3,4%.

Značajno povećanje i reakcije zvaničnika

Estonski ministar odbrane, Hanno Pevkur, istakao je važnost ove odluke:

Donijeli smo historijsku odluku sa stanovišta estonske nacionalne odbrane. Nikada u Estoniji nismo izdvojili toliko dodatnog novca za nacionalnu odbranu u jednoj godini.

Dodao je:

Već sljedeće godine, izdaci za odbranu će porasti na oko 5,4% BDP-a, ili preko 2% u jednoj godini, i ostat će na tom nivou prilično dugo. Četverogodišnji prosjek je također 5,4%, i to će nam dati priliku da ispunimo vojne ciljeve sposobnosti koje smo dogovorili u NATO-u.

Ova odluka vlade rezultirat će značajnim povećanjem vojnih kapaciteta, opreme i zaliha, kao i nabavkom više municije za Estonske odbrambene snage (EDF). Novi plan finansiranja uključuje nabavku dodatnih sistema protivzračne odbrane srednjeg dometa, jačanje inženjerijskih kapaciteta, formiranje bataljona za dalekometno izviđanje, nabavku dalekometnih udarnih sistema, modernih komunikacionih sistema, povećanje pomorskih sposobnosti, te dodatnog osoblja, između ostalog.

Odgovor na pogoršanu sigurnosnu situaciju

Načelnik EDF-a, general Andrus Merilo, izjavio je da potreba za jačanjem estonske odbrane proizlazi iz pogoršanog sigurnosnog okruženja uzrokovanog ruskom invazijom na Ukrajinu. Također je naveo jačanje operativnih sposobnosti Rusije kao dodatnu prijetnju Estoniji.

Prema Merilu, Estonija ne samo da mora sustići razvoj sposobnosti protivnika, već ga mora i prestići. Dodatna sredstva odobrena odlukom vlade bit će iskorištena upravo u tu svrhu.

Naša sigurnosno-politička situacija nas jednostavno stavlja u ovaj položaj, i da bismo bili spremni za naše zadatke, ne smijemo samo držati korak s vojnim razvojem našeg protivnika, već ako je moguće, zajedno s našim saveznicima u narednim godinama napraviti barem korak naprijed,

rekao je Merilo.

Kontekst NATO-a i Trumpovih zahtjeva

Novi planovi Estonije dolaze samo nekoliko sedmica prije predstojećeg samita NATO-a, koji će se održati u Hagu 24. i 25. juna. Ovi potezi slijede i nakon što je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio potresima unutar saveza ukoliko njegovi zahtjevi za revidiranim ciljem od 5% izdvajanja za odbranu ne budu ispunjeni.

Trump je ranije prozivao članice NATO-a zbog, kako je naveo, “šlepanja” uz Washington za svoju sigurnost, tvrdeći da evropski saveznici nedovoljno ulažu u vlastitu odbranu. Također je cilj od 2% BDP-a, dogovoren pod vodstvom bivšeg generalnog sekretara Jensa Stoltenberga, nazvao ‘patetičnim’, prijeteći povlačenjem SAD-a iz NATO-a ako članice ne dostignu izdvajanja za odbranu od najmanje 5% BDP-a.