Sjedinjene Države završile povlačenje iz Iraka

Detalji povlačenja

Iračke vlasti su objavile da su američke snage kompletirale “potpuno povlačenje” sa vojnih lokacija na teritoriju Iraka, izuzev regije Kurdistan, gdje američki vojnici i dalje borave. CNN je izvijestio o ovoj informaciji. Prema saopštenju Ministarstva odbrane Iraka, posljednja grupa američkih savjetnika napustila je zračnu bazu Al-Asad u provinciji Anbar, koja je bila dom američkim snagama preko dvadeset godina. U saopštenju se ističe i povlačenje koalicije za borbu protiv Islamske države, predvođene SAD-om, iz sjedišta Zapovjedništva za zajedničke operacije, čime su objekti predati pod punu kontrolu iračkih snaga sigurnosti.

Međutim, američki vojnici su i dalje prisutni u zračnoj bazi Harir, koja se nalazi u regiji Kurdistan. Središnja vlada Iraka nema potpunu kontrolu nad kurdskom regijom, koja je autonomni federalni entitet sa svojom vladom, parlamentom i snagama sigurnosti, što je priznato i ustavom Iraka. Središnje zapovjedništvo američkog Ministarstva odbrane je potvrdilo za CNN da je “ranija izjava iračkog Ministarstva odbrane koja ukazuje na primopredaju bila činjenična”, ne iznoseći dodatne detalje. Iračko ministarstvo je u subotu objavilo i videozapis koji prikazuje visoke iračke vojne zapovjednike kako obilaze prazne dvorane i hodnike unutar zračne baze Al-Asad.

Duga historija američkog prisustva

Smanjenje broja američkih vojnika traje već nekoliko godina, na zahtjev iračke vlade iz 2023. godine. Vojna prisutnost SAD-a u Iraku se značajno mijenjala od invazije 2003. godine, kada je na vrhuncu bilo 170.000 američkih vojnika. Bivši predsjednik Barack Obama je povukao američke snage iz zemlje 2011. godine, ali je oko 5000 vojnika ponovo raspoređeno u Irak 2014. godine na zahtjev iračke vlade, radi pomoći u borbi protiv ISIS-a. Od decembra 2021. godine, kada je američka vojska objavila kraj svoje borbene uloge u zemlji, SAD je u Iraku imao oko 2500 vojnika u savjetodavnoj i pomoćnoj ulozi.

Napadi i regionalne napetosti

Povlačenje dolazi u vrijeme regionalnih tenzija između SAD-a i Irana, dok predsjednik Donald Trump razmatra napad na Iran usred smrtonosnih uličnih protesta protiv autoritarnog režima u toj zemlji. Američke snage stacionirane u bazi Al-Asad su tokom godina bile meta napada Irana i grupa koje Teheran podržava. U januaru 2020. godine, Iran je pokrenuo napad balističkim projektilima na američke snage u Al-Asadu kao odmazdu za napad dronom u kojem je ubijen iranski vojni zapovjednik Qasem Soleimani. Nakon terorističkih napada u Izraelu 7. oktobra 2023. godine, milicijske grupe povezane s Iranom pokrenule su niz raketnih napada na Al-Asad. U avgustu 2024. godine, u jednom od napada je povrijeđeno pet američkih vojnika i dva američka saradnika.

Budućnost saradnje i unutarnje posljedice

Irački zvaničnici su izjavili da njihove oružane snage posjeduju dovoljne sposobnosti za osiguranje zemlje te da će buduća saradnja sa SAD-om biti usmjerena na obuku, nabavku opreme, zajedničke vježbe i operativnu koordinaciju. Iako Irak smatra misiju koalicije na svom teritoriju završenom, operacije protiv ISIS-a se nastavljaju u Siriji, a Bagdad očekuje da će se logistička podrška odvijati preko koalicijske zračne baze u Erbilu. Povlačenje SAD-a bi moglo ojačati položaj vlade u pregovorima o razoružanju nedržavnih oružanih grupa, jer su neke milicije koje podržava Iran koristile američko prisustvo kao opravdanje za zadržavanje oružja. Milicije poput Kataib Hezbollaha i Harakat al-Nujabe, koje su označene od strane SAD-a kao “teroristički entiteti”, odbile su se razoružati, navodeći da će to učiniti tek kada Irak postigne puni suverenitet. Za sada nije bilo komentara od strane milicija povodom ove objave.