Razaranja i prijetnje
Rat u Ukrajini: Ruski napadi ubili pet, ranili 30 civila; Moskva ponovo cilja energetsku infrastrukturu
Podijeli vijest
Udar na civilne ciljeve
U periodu od 17. do 18. januara, ruske snage izvele su niz napada širom Ukrajine, usmrtivši najmanje pet civila i ranivši još 30. Mete napada ponovo su bile energetske instalacije, što je dodatno pogoršalo ionako tešku situaciju usred oštre zime. U saopštenjima regionalnih vlasti navedeno je da su napadi izvršeni u nekoliko oblasti, uključujući Harkovsku i Hersonsku oblast, dok su povrijeđeni zabilježeni u Černigovskoj, Dnjepropetrovskoj, Sumskoj, Donjeckoj i Zaporoškoj oblasti. U Odeskoj oblasti, napad je bio usmjeren na energetski objekat, dok su temperature tokom noći padale i do -10 stepeni Celzijusa.
Ukrajinske zračne snage saopštile su da su oborile 167 od 201 ruskog drona tokom noći. Trideset dronova pogodilo je 15 lokacija, dok je padanje krhotina zabilježeno na još dva mjesta. Ukrajina se suočava s teškim vremenskim uslovima i kontinuiranim prekidima u snabdijevanju toplotom i električnom energijom nakon ponovljenih napada na energetski sektor, što je dovelo do uvođenja vanrednog stanja ranije ove sedmice.
Prijete isključenjem nuklearnih elektrana
Ukrajinska vojna obavještajna služba (HUR) upozorila je 17. januara da Moskva planira napade na trafostanice povezane s tri aktivne ukrajinske nuklearne elektrane na zapadu i jugu Ukrajine. Cilj je potpuno isključiti zemlju iz izvora toplote i električne energije. Ova upozorenja dolaze u trenutku kada se Ukrajinci već suočavaju s ograničenom snagom i grijanjem, jer Rusija uništava energetske objekte. Isključenje nuklearnih elektrana bi dodatno pogoršalo krizu, ostavljajući Ukrajince bez struje i grijanja na temperaturama ispod nule. Ruska strategija je, kako navodi HUR, “prisiliti Ukrajinu da prihvati neprihvatljive uslove kapitulacije kako bi se okončao rat”. Agencija navodi da je Rusija već izvršila izviđanje deset kritičnih energetskih trafostanica u devet regiona Ukrajine.
Nedavni masovni napadi na energetske objekte izazvali su intervenciju Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Ujedinjenih nacija, koja će poslati tim za procjenu 10 trafostanica ključnih za nuklearnu sigurnost. Vitalij Zaičenko, izvršni direktor Ukrenerga, ukrajinskog državnog operatera elektroenergetskog sistema, izjavio je da Rusija konstantno pokušava isključiti ukrajinske nuklearne elektrane, što je izuzetno opasno za nuklearnu sigurnost, ne samo za Ukrajinu, već i za cijelu Evropu. Električna energija je potrebna u nuklearnim elektranama iz sigurnosnih razloga, poput napajanja sistema za hlađenje reaktora. Ako se aktivna elektrana isključi, oslanja se na rezervne dizel generatore za nastavak rada. Ako ti generatori otkažu, može doći do nuklearnog topljenja u roku od nekoliko sati.
Solidarnost i podrška
Volonterska platforma za prikupljanje sredstava u Poljskoj prikupila je 1,2 miliona poljskih zlota (330.000 dolara) za kupovinu generatora za Kijev. Inicijativa “Toplina iz Poljske za Kijev” prvobitno je imala za cilj prikupiti 400.000 zlota (110.000 dolara) za kupovinu generatora, ali je, nakon što je brzo dostigla cilj, organizatori su podigli cilj na 2 miliona zlota (550.000 dolara). Organizatori su istakli da je odziv Poljaka premašio njihova očekivanja, pokazujući da im je stalo do sudbine njihovih susjeda. Sredstva će pomoći stanovnicima Kijeva koji se suočavaju s ekstremnim uslovima. Ambasador Ukrajine u Poljskoj, Vasil Bodnar, pozdravio je ovaj napor, zahvalivši poljskim donatorima na podršci. On je istakao da je pomoć “važna” i “istinski spašava ljudske živote” usred energetske krize.
Trumpove tarife i reakcije
Ruski zvaničnici pozdravili su prijetnju američkog predsjednika Donalda Trumpa da uvede tarife na saveznike iz NATO-a zbog Grenlanda. Kiril Dmitriev, ekonomski pregovarač Kremlja, tvrdio je 17. januara da ovaj potez signalizira “kolaps” transatlantskog saveza. Trump je ranije izjavio da će Washington uvesti tarife od 10% na saveznike iz NATO-a – Francusku, Švedsku, Dansku, Norvešku, Njemačku, Veliku Britaniju, Holandiju i Finsku – sve dok SAD ne postignu dogovor o kupovini Grenlanda. Dmitriev je na X-u napisao: “Transatlantski savez je gotov”, ismijavajući predsjednicu Evropske komisije Ursulu von der Leyen i pozivajući evropske lidere da ne “provociraju” Trumpa. Tarife će stupiti na snagu 1. februara i povećati se na 25% 1. juna, rekao je Trump. Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, poznat po provokativnim ispadima, također je pozdravio Trumpovu retoriku, predstavljajući je kao dokaz produbljivanja podjela unutar NATO-a.
Kipar, koji trenutno predsjedava EU, najavio je da će ambasadori EU održati hitan sastanak 18. januara kako bi procijenili situaciju i razgovarali o odgovoru.
Sigurnosne garancije
Komandant Oružanih snaga Ukrajine, Oleksandr Sirski, izjavio je 18. januara da je “Koalicija voljnih” održala online sastanak na nivou zapovjednika oružanih snaga kako bi razgovarali o sigurnosnim garancijama za Ukrajinu. Predsjednik Volodymyr Zelenskyy insistira na tome da svaki mirovni sporazum mora biti podržan obavezujućim sigurnosnim garancijama, upozoravajući da bi Rusija bez njih mogla obnoviti agresiju na Ukrajinu. Sirski je rekao učesnicima da Rusija ne pokazuje spremnost da okonča rat i nastavlja svoj “teror” nad civilima u Ukrajini, ističući napade na energetsku infrastrukturu tokom oštre zime. Sastanci su se fokusirali i na održavanje vojne pomoći Ukrajini, što je Sirski opisao kao bitno za održavanje borbene efikasnosti i nanošenje “značajnih gubitaka” ruskim snagama. Predstavnici Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, NATO-a i EU učestvovali su na sastanku, rekao je Sirski, ne otkrivajući ukupan broj učesnika.
Zelenski je 12. januara naredio ukrajinskom pregovaračkom timu da finalizira dokument o sigurnosnim garancijama sa Sjedinjenim Američkim Državama i podnese ga na razmatranje “na najvišem nivou”. Očekuje se da će Koalicija voljnih rasporediti mirovne snage u Ukrajinu nakon prekida vatre.
