Milijarde iz dijaspore
BiH dijaspora šalje rekordne iznose: 2025. godina na putu da obori sve rekorde
Podijeli vijest
Značajan priliv novca iz dijaspore
U toku prvih devet mjeseci 2025. godine, Bosnu i Hercegovinu je obogatilo približno 4,3 milijarde konvertibilnih maraka zahvaljujući tekućim transferima iz dijaspore, kako pokazuju podaci Centralne banke. Ovo potvrđuje ključnu ulogu dijaspore kao najznačajnijeg ekonomskog pokretača zemlje.
Analiza agencije Eurostat svrstava Bosnu i Hercegovinu na drugo mjesto u Evropi po suficitu ličnih doznaka iz inostranstva u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP). Ovo jasno ističe neraskidivu vezu domaće ekonomije s finansijskim prilivima koji dolaze od iseljenika, prema pisanju austrijskog portala Kosmo.at.
Ovi podaci odbacuju ranije zabrinutosti da će globalne finansijske promjene negativno utjecati na finansijsku moć bh. dijaspore na Zapadu i njihovu mogućnost da podržavaju svoje porodice u domovini. Ukoliko se ovaj pozitivan trend nastavio i u posljednjem kvartalu prošle godine, ukupna suma doznaka za 2025. godinu trebala bi premašiti rekordnih pet milijardi maraka. Analiza strukture priliva pokazuje dominaciju ličnih transfera sa 3,262 milijarde KM, što predstavlja rast od 196 miliona u odnosu na 2024. godinu. Pored direktne pomoći porodici, značajan udio imaju i strane penzije koje su u posmatranom periodu iznosile 947 miliona KM.
Dijaspora kao vitalni element stabilnosti
Svi ekonomski pokazatelji ukazuju na to da je 2025. godina bila izuzetna za finansijske veze dijaspore i domovine. Ovi prilivi direktno utječu na vrijednost svih proizvedenih dobara i usluga, odnosno na BDP zemlje. Mapa koju je objavio Eurostat ilustrira uticaj ličnih doznaka na ekonomije EU, država EFTA-e i kandidata za članstvo, pri čemu Bosna i Hercegovina zauzima visoko drugo mjesto u Evropi, odmah iza Kosova.
Novac koji stiže iz inostranstva ključan je za održavanje privatne potrošnje, koja je jedan od glavnih pokretača ekonomskog rasta. Međutim, oni su direktna posljedica činjenice da Bosna i Hercegovina i dalje zaostaje na evropskoj ljestvici po životnom standardu, dok se građani svakodnevno suočavaju s posljedicama visoke inflacije.
Uloga dijaspore postaje još jasnija kada se analiziraju podaci Evropskog programa poređenja cijena i BDP-a. Oni pokazuju da je BDP po glavi stanovnika u Bosni i Hercegovini, mjeren standardom kupovne moći, dosegao tek 35 posto prosjeka Evropske unije. Stvarna individualna potrošnja po glavi stanovnika bila je tek nešto bolja i iznosila je 41 posto prosjeka EU. Bez “infuzije” iz inostranstva, ovi procenti bi bili znatno niži, a socijalna slika društva neuporedivo teža.
