Istraživanje: Kako svemirski letovi mijenjaju mozak astronauta?

Naučnici nastavljaju da istražuju uticaj dugotrajnog boravka u mikrogravitaciji na zdravlje astronauta. Poznato je da boravak u svemiru može ubrzati gubitak koštane mase, uništiti krvne ćelije i stvoriti pritisak na oči, što može dovesti do problema sa vidom. Međutim, jedno novo istraživanje otkriva da i ljudski mozak, koji se nalazi unutar lobanje u cerebrospinalnoj tečnosti, trpi iznenađujuće promjene usljed mikrogravitacije, kako prenosi Futurism.

Pomak i deformacija mozga

U novoj studiji međunarodnog tima istraživača, objavljenoj u časopisu PNAS, navodi se da se mozak “pomjera prema gore i unazad unutar lobanje nakon svemirskog ljeta, pri čemu senzorna i motorička područja pokazuju najveće pomake”. Istraživači su također otkrili da se oblik mozga deformiše na mjerljive načine, a te se promjene samo ponekad vrate u normalu unutar šest mjeseci nakon povratka na Zemlju.

Ovo značajno otkriće dodatno naglašava dugoročne zdravstvene rizike boravka u svemiru i moglo bi uticati na buduća svemirska istraživanja. “Zdravstvene implikacije i implikacije na ljudsku izvedbu ovih pomaka i deformacija mozga povezanih sa svemirskim letom zahtijevaju dalje proučavanje kako bi se utro put sigurnijem istraživanju svemira s ljudskom posadom”, napisali su istraživači.

Metodologija istraživanja

Tim je analizirao podatke magnetne rezonance (MRI) 26 astronauta i uporedio ih sa kontrolnom grupom. Uporedni podaci prikupljeni su tokom “dugotrajne studije mirovanja u krevetu s nagibom glave prema dolje”, koja je uključivala 24 učesnika koji nisu astronauti. Njima je naloženo da leže pod nagibom od šest stepeni sa glavom ispod nivoa stopala do 60 dana.

Rezultati su pokazali da je svemirski let uzrokovao pomjeranje mozga astronauta prema gore i nazad, a stepen pomjeranja bio je povezan sa trajanjem izloženosti svemiru. Mozgovi učesnika u studiji mirovanja također su se pomjerili unazad, ali ne i prema gore u istoj mjeri kao kod astronauta, što sugeriše da svemirski let ima izraženiji efekat.

Uticaj trajanja misije

Naučnici su primijetili da su astronauti koji su proveli duže vrijeme u svemiru imali više poteškoća sa ponovnim uspostavljanjem ravnoteže nakon povratka. “Ljudi koji su išli na godinu dana pokazali su najveće promjene”, izjavila je za NBC News Rachael Seidler, koautorica studije i profesorica fiziologije i kineziologije na Sveučilištu Florida.

“Još uvijek je bilo nekih promjena vidljivih kod ljudi koji su išli na dvije sedmice, ali trajanje se čini ključnim faktorom.” Promjene su bile posebno značajne kod onih koji su u svemiru proveli više od šest mjeseci.

“Radi se o nekoliko milimetara”, pojasnila je Seidler, “što ne zvuči kao velik broj, ali kada govorite o pokretu mozga, to zaista jeste.” Dodala je kako je “takva promjena vidljiva golim okom”.

Otvorena pitanja za buduće misije

Iako su se oporavili šest mjeseci nakon svemirskog ljeta, neke od deformacija su se zadržale i nakon tog razdoblja kod dijela astronauta. Ono što je iznenadilo istraživače jeste nedostatak ozbiljnih simptoma, poput glavobolja ili kognitivnih oštećenja, tokom i nakon svemirskog ljeta. Naučnici priznaju da je veličina uzorka u studiji bila ograničena, što znači da se nalazi možda ne mogu generalizirati.

Mnoga pitanja ostaju otvorena, uključujući kako tačno svemirski let utiče na pojedine regije mozga te koje su kratkoročne i dugoročne zdravstvene posljedice ovih promjena.

“Ako ste bili na Marsu s jednom trećinom Zemljine gravitacije, ili na Mjesecu s jednom šestinom Zemljine gravitacije, hoće li trebati tri ili šest puta dulje da se vratite u normalu?” pita se Mark Rosenberg, docent neurologije na Medicinskom sveučilištu Južne Karoline, koji nije bio uključen u studiju.

“Bilo da to želimo priznati ili ne, s vremenom ćemo postati svemirska vrsta. To je samo pitanje vremena. A ovo su samo neka od neodgovorenih pitanja koja moramo riješiti”, zaključio je.