BiH na listi zemalja kojima SAD zamrzava useljeničke vize

Bosna i Hercegovina se našla među državama kojima će Sjedinjene Američke Države privremeno obustaviti izdavanje useljeničkih viza. Prema saopštenju Stejt Departmenta, ova odluka stupa na snagu za sedam dana i uticaće na ukupno 75 zemalja.

Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a trenutno sprovodi detaljnu reviziju svih svojih politika, propisa i smjernica. Cilj je osigurati da imigranti iz zemalja koje se smatraju visokorizičnim ne koriste socijalnu pomoć u Sjedinjenim Državama, niti da postanu teret za američko društvo. Srbija je jedina država sa Balkana koja nije obuhvaćena ovom mjerom. Reporter Vladimir Fuštić razgovarao je sa Bojanom Bugarinom, stručnjakom za imigraciono pravo, kako bi analizirao ovu situaciju.

Bugarin je izrazio iznenađenje ovom odlukom SAD-a. “Bio sam zaista zatečen ovakvom odlukom, prosto imajući u vidu činjenicu da postoji nekoliko faktora koji bi trebalo da utiču na to da Crna Gora ipak ne bude u društvu svih onih država koje su se našle na toj listi. Imate u vidu činjenicu da je Crna Gora demografski mala država, tako da ja ne vjerujem da je sada neki značajan broj crnogorskih državljana bio u poziciji da eventualno koristi te useljeničke vize, niti da ih je uopće i dobio u značajnom broju”, objasnio je Bugarin.

On je dodao da je Crna Gora članica NATO-a i da je od svih država Zapadnog Balkana najdalje odmakla u procesu pristupanja Evropskoj uniji. “Tako da je za mene ovo svakako bilo iznenađenje, ali pretpostavljam da su američke vlasti svoju odluku temeljile na osnovu nekih izvještaja, statistika i pokazatelja. To je nešto s čime mi u ovom trenutku nismo upoznati, ali svakako jeste iznenađenje. Ono što je, međutim, jako bitno zbog građana koji vjerovatno u ovom trenutku osjećaju zabrinutost, jer je veliki broj građana ne samo iz Crne Gore nego i iz drugih država zapadnog Balkana kontinuirano okrenut prema Sjedinjenim Američkim Državama i mogućnostima odlaska tamo, jeste da pojasnimo da se ova ograničenja odnose isključivo na useljeničke vize”, smatra on.

Prema njegovim riječima, američke vize se dijele na dvije glavne kategorije: neuseljeničke i useljeničke. “Ono što je interesantno našim građanima jeste da većina njih koristi takozvane neuseljeničke vize. To su turističke vize B1/B2 za posjete, studentske vize F1 i J1, odnosno vize koje se odnose na školovanje i razmjenu studenata. Ova ograničenja se ne odnose na taj tip viza, jer su to neuseljeničke vize, već se odnose na useljeničke vize koje se izdaju s ciljem trajnog nastanjenja podnosioca zahtjeva u Sjedinjenim Američkim Državama. Uglavnom se radi o situacijama spajanja porodica, gdje jedan bračni drug već određeni broj godina živi u Sjedinjenim Američkim Državama, a drugi bračni drug i djeca žele da mu se pridruže radi trajnog ostanka. Također, tu spadaju i takozvane investicione vize, kada investitori žele da ulažu u ekonomiju Sjedinjenih Američkih Država. Riječ je o EB1 do EB5 vizama, koje se dobijaju na osnovu odgovarajućih investicija i koje nakon određenog vremenskog perioda automatski vode do dobijanja takozvane zelene karte, odnosno stalnog boravka”, zaključio je Bugarin.