Masovni protesti u Iranu: Zapaljene zgrade vlade, najmanje 34 žrtve

Duboka ekonomska kriza predstavlja korijen protesta koji su započeli 28. decembra u Teheranu, predvođeni trgovcima. Iranska valuta, rijal, doživjela je rekordno niske vrijednosti u odnosu na američki dolar, dok je inflacija skočila na čak 40 posto. Pored američkih sankcija, na ekonomiju negativno utiču i loše upravljanje te korupcija.

Očaj ljudi koji su izašli na ulice najbolje ilustruju poruke poslane BBC-ju. Jedna žena iz Teherana je izjavila: “Živimo u limbu. Osjećam se kao da visim u zraku, bez krila da odem ili nade da ću ovdje ostvariti svoje ciljeve. Život je ovdje postao nepodnošljiv”.

Ovaj talas protesta je najrasprostranjeniji od ustanka 2022. godine, koji je bio izazvan smrću Mahse Amini, mlade Kurdkinje koja je preminula dok je bila u pritvoru moralne policije. Tokom gušenja tih protesta, ubijeno je više od 550 osoba, a 20.000 ih je uhapšeno.

Ipak, najveći protesti od Islamske revolucije dogodili su se 2009. godine, kada su milioni Iranaca izašli na ulice nakon spornih predsjedničkih izbora, što je rezultiralo smrću desetina pristalica opozicije i hiljadama uhapšenih.