Snimak američke obalne straže: Praćenje ruskog tankera Bella 1 prije zapljene

Američka obalna straža objavila je snimak na kojem se vidi kako jedan od njihovih brodova prati ruski naftni tanker Bella 1 u sjevernom Atlantiku, neposredno prije nego što su ga Sjedinjene Američke Države zaplijenile. CNN je prenio ovu informaciju.

Specijalne jedinice Sjedinjenih Američkih Država su se ukrcale na ruski tanker i preuzele ga u Atlantskom okeanu nakon višesedmične potjere na otvorenom moru. Ovaj događaj dodatno je zaoštrio odnose sa Moskvom i povećao pritisak na njenog saveznika, Venezuelu, kako navodi CNN.

Tanker, koji je star i vidno zahrđao, a prvobitno se zvao Bella 1, sankcionisan je od strane Sjedinjenih Američkih Država još 2024. godine zbog učešća u takozvanoj “floti iz sjene” koja prevozi ilegalnu iransku naftu.

Prošlog mjeseca, američka Obalna straža je pokušala zaplijeniti brod dok je plovio prema Venezueli radi preuzimanja nafte, tada pod zastavom Gvajane. Međutim, posada je odbila dozvolu za ukrcavanje i naglo skrenula prema otvorenom Atlantiku.

Posada je potom na trup broda naslikala rusku zastavu, a tanker se pojavio u ruskom brodskom registru pod novim imenom Marinera.

Američki zvaničnici su kasnije izjavili da je Moskva poslala podmornicu da prati brod na putu prema Evropi, što je moglo dovesti do direktne konfrontacije između Washingtona i Kremlja, piše CNN.

Detalji zapljene tankera Bella 1

Sjedinjene Američke Države su, uoči same zapljene, premjestile vojne resurse u Ujedinjeno Kraljevstvo, prenio je CNN.

Avioni V-22 Osprey su bili aktivni iznad Ujedinjenog Kraljevstva, a podaci o letovima ukazuju da su iz baze Fairford izvodili trenažne misije. također, dvije letjelice AC-130 su primijećene u nedjelju u bazi Mildenhall.

Bella 1 je zaplijenjena u srijedu, na oko 190 milja od južne obale Islanda, u sjevernom Atlantiku, prema podacima stranice za praćenje brodova MarineTraffic. Podaci pokazuju da je tanker u tom trenutku naglo skrenuo prema jugu.

Rusko ministarstvo prometa je potvrdilo da je izgubilo kontakt s tankerom nakon što su se američke snage ukrcale na brod u 7 sati po istočnom američkom vremenu.

Među snagama koje su se ukrcale na tanker bili su i pripadnici američkih mornaričkih specijalaca SEAL-a, koji su na brod prebačeni helikopterima 160. zrakoplovnog puka za specijalne operacije američke vojske, poznatog kao “night stalkers”, prema riječima dviju osoba upoznatih s operacijom.

Britansko ministarstvo odbrane je također potvrdilo da je pružilo pomoć u zapljeni “na zahtjev Sjedinjenih Američkih Država”.

Američke vlasti nisu objavile snimke samog ukrcaja. Snimka koju su objavili ruski državni mediji RT navodno prikazuje brod koji je danima prije zapljene pratio kretanje Belle 1.

Na snimci, snimljenoj s palube Belle 1, vidi se neoznačeno plovilo u daljini, djelomično zaklonjeno maglom. RT je naveo da se radi o brodu američke Obalne straže u Atlantskom oceanu.

Američka ministrica domovinske sigurnosti Kristi Noem izjavila je da je posada broda američke Obalne straže Munro sedmicama progonila tanker “preko otvorenog mora i kroz opasne oluje”. Ipak, nije jasno da li je brod sa snimke RT-a upravo Munro.

Prema riječima jednog američkog zvaničnika, ruska vojska je uoči zapljene počela premještati pomorske kapacitete i podmornicu kako bi zaštitila tanker. Međutim, nije poznato koliko su se ta plovila nalazila blizu tankera u trenutku zapljene.

Reakcije Rusije i Kine

Rusija je osudila zapljenu Belle 1, a njeno ministarstvo prometa je poručilo da “nijedna država nema pravo upotrijebiti silu protiv brodova koji su uredno registrirani u jurisdikcijama drugih država”, pozivajući se na Konvenciju UN-a o pravu mora iz 1982. godine, sporazum koji Sjedinjene Američke Države nisu ratificirale.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova zatražilo je od Sjedinjenih Američkih Država da ruske državljane s broda “vrate u domovinu”, prema izvještaju državne agencije TASS.

TASS navodi i da je ruski zastupnik Leonid Slucki zapljenu broda nazvao “piratstvom 21. stoljeća” i kršenjem međunarodnog prava. Ruski predsjednik Vladimir Putin se zasad nije javno oglasio o zapljeni.

Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt umanjila je rizik od sukoba s Rusijom, tvrdeći da američki predsjednik Donald Trump ima dobar odnos s Putinom. “Vjerujem da će se ti osobni odnosi nastaviti”, rekla je Leavitt.

Kina je također osudila zapljenu, nazvavši je “ozbiljnim kršenjem međunarodnog prava”.

“Kina se uvijek protivi ilegalnim jednostranim sankcijama koje nemaju uporište u međunarodnom pravu i koje nisu odobrene od Vijeća sigurnosti UN-a, te se protivi svim postupcima koji krše ciljeve i načela Povelje UN-a i narušavaju suverenitet i sigurnost drugih država”, izjavila je glasnogovornica kineskog ministarstva vanjskih poslova Mao Ning.

Teret tankera i buduće akcije SAD-a

Prema analitičkoj firmi Kpler, brod u trenutku zapljene nije prevozio naftu.

To je u suprotnosti s tankerima Skipper i Centuries, koje je američka Obalna straža prethodnih sedmica uspješno presrela u sklopu američke kampanje pritiska na Venezuelu. Oba su broda odvedena u Texas, a Sjedinjene Američke Države planiraju zaplijeniti njihov teret nafte.

Kpler navodi da je Bella 1 u svom “profilu usklađenosti” imala dva odvojena razdoblja od po 99 dana tokom kojih je isključila Automatski identifikacijski sistem (AIS), obavezni sistem za praćenje brodova u stvarnom vremenu.

Isključivanje AIS-a je česta taktika među brodovima koji prevoze sankcionisanu iransku naftu, navodi Kpler.

U odvojenoj operaciji, Sjedinjene Američke Države zaplijenile su i tanker Sophia u međunarodnim vodama u blizini Kariba. Riječ je o “brodu bez države i pod sankcijama” koji je provodio “ilegalne aktivnosti u Karipskom moru”, objavilo je Zapovjedništvo južnih snaga SAD-a na društvenim mrežama.

Sophia prevozi oko dva miliona barela sirove nafte, koja je ukrcana u jednoj luci u Venezueli, rekao je Emmanuel Belostrino, viši menadžer za podatke o tržištu sirove nafte u firmi Kpler.

Bijela kuća je poručila da će nastaviti sa zapljenama sankcionisanih naftnih tankera, unatoč zabrinutostima da bi to moglo dodatno zaoštriti odnose s Rusijom i Kinom, koja kupuje venezuelansku naftu.

Donald Trump će “provoditi politiku koja je najbolja za Sjedinjene Američke Države”, rekla je Leavitt na konferenciji za novinare. “To znači provođenje embarga protiv svih brodova iz flote iz sjene koji ilegalno prevoze naftu.”

Podaci Kplera koje je CNN dobio pokazuju da je najmanje 16 brodova između oktobra 2025. i januara 2026. ukrcalo sirovu naftu ili loživo ulje u Venezueli. Deset tih brodova isključilo je AIS odašiljače i vjerovatno napustilo Venezuelu.

Preostalih šest brodova, koji su svi ukrcali sirovu naftu u decembru i januaru, ima procijenjeni zajednički kapacitet od gotovo devet miliona barela nafte. Podaci AIS-a pokazuju da tri od tih brodova još nisu napustila Venezuelu, dok su preostala tri isključila svoje odašiljače.

Specialized capabilities. Global impact. An unstoppable joint force.

Alongside @DeptofWar, @USCG conducted a boarding and seizure of the Motor Tanker Bella I this morning in the North Atlantic. Following a sustained shadowing effort across the Atlantic by Coast Guard Cutter… pic.twitter.com/xEmFkh4xLO

— U.S. Coast Guard (@USCG) January 7, 2026