Francuska je energično odbacila bilo kakve sugestije o potencijalnoj vojnoj intervenciji Sjedinjenih Američkih Država protiv Grenlanda, nazivajući takve izjave “besmislenim” i nespojivim sa temeljnim principima NATO saveza.

Žan-Noel Baro, ministar vanjskih poslova Francuske, u razgovoru za radio France Inter, izjavio je da je ideja o napadu jedne članice NATO-a na drugu nezamisliva i da se kosi sa osnovnim interesima Alijanse. “Što se tiče moguće intervencije silom, čak i ako se ne bavim političkom ili diplomatskom fikcijom, ovo nije politička fikcija, to je besmislica iz Bijele kuće”, rekao je Baro, dodajući da takav potez ne bi imao nikakvog smisla i bio bi direktno suprotan interesima.

Ove izjave uslijedile su nakon opetovanih sugestija bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa i članova njegove administracije da Washington razmatra “sve opcije” u vezi sa Grenlandom, uključujući i upotrebu sile, što je izazvalo zabrinutost širom Evrope.

Baro je ponovio jasan stav Francuske da status Grenlanda nije predmet pregovora, ističući da ta arktička teritorija pripada njenom narodu i da se sve odluke o njenoj budućnosti moraju donositi isključivo na Grenlandu i u Danskoj.

Evropske sigurnosne garancije za Ukrajinu

Baro je naglasio ono što smatra neviđenim korakom ka uspostavljanju kolektivnih sigurnosnih garancija za Ukrajinu, nakon sastanka Koalicije voljnih u Parisu. Ovaj sastanak je okupio evropske i međunarodne partnere.

“Ali jučerašnji sastanak očito nije bio kao ostali”, rekao je Baro, dodajući: “Bio je to veliki dan za mir, za mir za Ukrajinu i za Evropu.” Prema njegovim riječima, prvi put nakon mnogo decenija, oko 30 zemalja iz Evrope, Sjeverne Amerike i Azije postiglo je dogovor o udruživanju vojnih kapaciteta kako bi se osigurala efikasna garancija mira u Ukrajini, kada se za to steknu uslovi. “Ovo je potpuno neviđeno”, naglasio je Baro.

Kada je riječ o ulozi Washingtona, Baro je naveo da će američka podrška prevazići političku podršku i uključivati konkretne vojne doprinose u okviru Koalicije voljnih. “Prije svega, to znači pružanje određenog broja vojnih kapaciteta kao podrška vojnim kapacitetima ove Koalicije voljnih”, objasnio je, dodajući da će te snage djelovati iza linije fronta pružajući podršku ukrajinskim oružanim snagama.

Napomenuo je da se očekuje da će ukrajinska vojska, koja će brojati oko 800.000 vojnika, ostati prva linija odbrane zemlje. Baro je također nagovijestio da, iako konačna deklaracija ne precizira eksplicitne mehanizme odgovora, američke obaveze suštinski su jasne. “Ako u Ukrajini postoje međunarodne interpozicijske snage, da tako kažem, i ako dođe do ruskog napada, Sjedinjene Države će uzvratiti i pomoći će evropskim trupama”, zaključio je.

Francuski stav o Venecueli

Osvrćući se na situaciju u Venecueli, Baro je odbacio kritike da je Paris nedovoljno reagovao na nedavna dešavanja, ističući da je Francuska izdala jednu od najoštrijih izjava u vezi sa krizom. Naglasio je da je Francuska jasno osudila zarobljenog venecuelanskog predsjednika Nicolasa Madura i metode koje koristi njegova vlada.

“Nicolas Maduro je nemilosrdni diktator koji je oduzeo slobode svom narodu i ukrao im izbore”, rekao je Barrot. Dodao je da je Francuska jasno stavila do znanja da korištena metoda krši međunarodno pravo, te da bi umnožavanje kršenja međunarodnog prava od strane stalnih članica Vijeća sigurnosti imalo ozbiljne posljedice po svjetsku sigurnost. Ponovio je da je Francuska “jasno izrazila mišljenje o Nicolasu Maduru” i korištenoj metodi, ali da ga ne smatra demokratskim liderom.