Zašto Donald Trump želi Grenland i kolika je njegova važnost?

Nakon iznenadnog svrgavanja venecuelanskog predsjednika Nicolása Madura od strane američkih snaga, dugogodišnje prijetnje Donalda Trumpa su postale stvarnost, što daje novu težinu njegovim drugim vanjskopolitičkim željama.

U prvom planu je ponovo njegova uporna želja za Grenlandom, ogromnom autonomnom arktičkom teritorijom pod danskom upravom, što dovodi do napetosti u odnosima Washingtona sa važnim saveznikom iz NATO-a, prenosi CNN.

Danska premijerka Mette Frederiksen je ponovila da je Kraljevina Danska jasno stavila do znanja svoj stav, kao i da je Grenland više puta naglasio da ne želi biti dio Sjedinjenih Američkih Država.

Ona je upozorila da bi američka vojna intervencija mogla dovesti do sloma NATO saveza. Postavlja se pitanje zašto je Trumpova pažnja stalno usmjerena na ovo udaljeno i rijetko naseljeno ostrvo, i zašto to izaziva tolike tenzije sa Evropom?

Strateški značaj Grenlanda

Grenland, nekadašnja danska kolonija sa nešto više od 56.000 stanovnika, predstavlja autonomnu teritoriju Danske smještenu na Arktiku. On zauzima ključnu geopolitičku poziciju između Sjedinjenih Američkih Država i Evrope, premošćujući takozvani GIUK prolaz – pomorsku rutu između Grenlanda, Islanda i Ujedinjenog Kraljevstva, koja povezuje Arktik sa Atlantskim okeanom.

Njegova bogata nalazišta nafte, gasa i rijetkih zemnih metala dodatno povećavaju njegov značaj, posebno zato što su ovi minerali ključni za proizvodnju svega, od električnih automobila do vojne opreme.

Ova bogatstva bi mogla postati dostupnija usljed klimatskih promjena koje tope arktički led, što istovremeno otvara i sjeverne pomorske rute. Iako je Trump klimatsku krizu nazvao “najvećom prevarom”, čini se da je svjestan njenih posljedica.

Nacionalna sigurnost ili mineralno bogatstvo?

Sam Trump je umanjio značaj resursa, rekavši: “Trebamo Grenland zbog nacionalne sigurnosti, a ne zbog minerala”.

Međutim, njegov bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz je sugerisao da je Trumpov fokus upravo na prirodnim resursima.

Trump je ponovio da Sjedinjene Američke Države trebaju Grenland “s gledišta nacionalne sigurnosti”.

On je izjavio da je Grenland “prekriven ruskim i kineskim brodovima posvuda” i da Danska to neće moći kontrolisati. Bijela kuća je potvrdila da se “razmatra niz opcija” za stjecanje Grenlanda, te da upotreba američke vojske nije isključena.

Trump se još tokom svog prvog mandata raspitivao o kupovini Grenlanda. Uprkos jasnoj poruci da ostrvo nije na prodaju, on je oživio tu ideju objavom na društvenim mrežama: “Za potrebe nacionalne sigurnosti i slobode diljem svijeta, Sjedinjene Američke Države smatraju da je vlasništvo i kontrola nad Grenlandom apsolutna nužnost”.

Potpredsjednik JD Vance je posjetio ostrvo i izjavio da je “politika Sjedinjenih Država” vidjeti promjene u danskom vodstvu ostrva, ali je priznao da Grenlanđani trebaju sami odlučiti o svojoj budućnosti. Ankete pokazuju da se 85% Grenlanđana protivi američkoj vlasti.

Prijeti li raspad NATO-a?

Premijerka Frederiksen je oštro poručila: “Ako Sjedinjene Američke Države odluče vojno napasti drugu zemlju članicu NATO-a, sve prestaje, uključujući NATO i time sigurnost koja je pružana od kraja Drugog svjetskog rata”.

Lideri Francuske, Njemačke, Italije, Poljske, Španije, Velike Britanije i Danske su u zajedničkoj izjavi podržali Dansku, ističući da “Grenland pripada svom narodu”.

Grenland otvoren za dijalog

Premijer Grenlanda Jens-Frederik Nielsen je izjave iz Sjedinjenih Američkih Država nazvao “potpuno neprihvatljivima”.

Nielsen je rekao: “Kada predsjednik Sjedinjenih Država govori o ‘potrebi za Grenlandom’ i povezuje nas s Venezuelom i vojnom intervencijom, to nije samo pogrešno. To je nepoštovanje”. On je dodao: “Nema više fantazija o aneksiji. Otvoreni smo za dijalog. Ali on se mora odvijati kroz odgovarajuće kanale i uz poštovanje međunarodnog prava… Grenland je naš dom i naš teritorij. I tako će i ostati”.

Međutim, nisu svi istog mišljenja. Kunu Fencker, član parlamenta iz proameričke stranke Naleraq, je rekao da su neki od Trumpovih komentara “prilično dobro primljeni”.

Fencker je izjavio: “Ako kaže da Grenland ima pravo na samoodređenje ili da bi se mogao pridružiti Sjedinjenim Državama, to je velika ponuda predsjednika Sjedinjenih Država. Ali ako mu novinari stavljaju riječi u usta o aneksiji ili vojnom zauzimanju Grenlanda, to nije dobro primljeno”.