Dugotrajni sukob u fokusu
Zašto su SAD i Venecuela u sukobu i kakve su posljedice?
Podijeli vijest
Vijesti o vazdušnim napadima u Venecueli ponovo su skrenule pažnju na dugogodišnji i složeni odnos između Sjedinjenih Američkih Država i ove južnoameričke zemlje.
Iako potpune informacije često nisu odmah dostupne u ovakvim situacijama, jasno je da napetosti između Washingtona i Caracasa nisu ništa novo. One predstavljaju kulminaciju političkih, ekonomskih i geopolitičkih sukoba koji traju decenijama.
Počeci sukoba
Korijeni nesuglasica sežu u kasne 1990-e, kada je Hugo Chávez došao na vlast. Tada je Venecuela krenula putem snažnog državnog intervencionizma, nacionalizacije ključnih sektora (posebno nafte) i otvorene antiameričke vanjske politike. Sjedinjene Američke Države su Venecuelu decenijama smatrale strateški važnom zemljom zbog njenih ogromnih rezervi nafte, koje su najveće potvrđene u svijetu.
Venecuela ima najveće dokazane rezerve nafte na svijetu, ali je pod upravom Cháveza, a kasnije i Nicolása Madura, doživjela kolaps proizvodnje. Razlozi za to su loše upravljanje, sankcije, odlazak stranih kompanija i uništena infrastruktura. Sjedinjene Američke Države su uvele oštre sankcije venecuelanskom naftnom sektoru, nastojeći ekonomski oslabiti vlast u Caracasu i podstaći političke promjene.
Optužbe za trgovinu drogom
Sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Venecuele je u posljednjim godinama dobio i ozbiljnu sigurnosno-pravosudnu dimenziju. Američke vlasti su podigle optužnice protiv visokih zvaničnika u Caracasu, uključujući i predsjednika Nicolása Madura. Washington već godinama tvrdi da je dio venecuelanskog državnog aparata povezan s međunarodnim narkokartelima, optužujući Madurov režim da je omogućio krijumčarenje kokaina iz Južne Amerike prema Sjevernoj Americi i Evropi. Američke agencije tvrde da je Venecuela postala ključna tranzitna ruta za drogu, posebno zbog slabe kontrole granica i političke zaštite kriminalnih mreža.
Maduro i venecuelanske vlasti oštro odbacuju ove optužbe, tvrdeći da je riječ o politički motivisanim optužbama kojima se pokušava delegitimizirati vlast u Caracasu i opravdati pritisak, sankcije i eventualne vojne mjere. Ovaj aspekt dodatno komplikuje odnose, jer sukob više nije samo pitanje ideologije, izbora i sankcija, već se predstavlja kao borba protiv organizovanog kriminala, što Washington koristi kao argument za pojačane sigurnosne aktivnosti u regionu.
Politička borba i sankcije
Washington ne priznaje legitimitet izbora na kojima je Maduro ostao na vlasti, te godinama podržava opozicione figure kao alternativu vlasti. Sankcije su uključivale zabranu izvoza nafte, zamrzavanje državnih sredstava, finansijska ograničenja i diplomatsku izolaciju. Iako su sankcije formalno usmjerene protiv režima, najveći teret je snijelo stanovništvo, što je izazvalo jednu od najvećih migracijskih kriza u Latinskoj Americi.
Postoji nekoliko ključnih razloga zašto tenzije rastu upravo sada. Globalna energetska kriza i rat u Ukrajini, te poremećaji na tržištu energije ponovo su učinili venecuelansku naftu geopolitički relevantnom. Pored toga, Venecuela ima otvorene teritorijalne sporove i napete odnose sa susjedima, što dodatno komplikuje sigurnosnu sliku. Važno je napomenuti da Venecuela ima bliske veze sa Rusijom, Kinom i Iranom, što je čini dijelom šireg globalnog nadmetanja. U tom kontekstu, svako jačanje vojnog pritiska dobija šire značenje od bilateralnog sukoba.
Direktni vojni sukob velikih razmjera smatra se malo vjerovatnim, ali su realne ograničene vojne operacije, ciljani udari, demonstracije sile i pojačani pritisci i prijetnje. Takvi potezi često imaju političku i psihološku svrhu, a ne cilj potpune promjene režima silom.
Svaka ozbiljnija eskalacija u Venecueli imala bi posljedice po cijene nafte, stabilnost Latinske Amerike, migracione tokove i odnose velikih sila. Zbog toga međunarodna zajednica pažljivo prati razvoj situacije, dok se diplomatski kanali i dalje smatraju ključnim alatom.
