Policijske strukture u BiH suočene s ozbiljnim kadrovskim deficitom

Nedavno usvojene izmjene i dopune zakona o policijskim službenicima Bosne i Hercegovine istakle su zabrinjavajuće podatke o stanju u državnim agencijama. Kadrovska popunjenost je na niskom nivou, a situaciju dodatno pogoršava masovno ranije penzionisanje iskusnog osoblja.

I pored dvostrukog povećanja kapaciteta obuke na Policijskoj akademiji u Vraci, policijske agencije i dalje se bore s nedostatkom ljudstva. Glavni uzroci su spor proces napredovanja u činovima, kao i mogućnost ostvarivanja prava na raniju penziju zbog beneficiranog radnog staža.

Stanje u entitetskim i kantonalnim policijama

Prema podacima Federalne uprave policije, trenutno je popunjeno 610 radnih mjesta. U toku 2025. godine penzionisano je 44 službenika, dok se za 2026. godinu očekuje odlazak čak 117 osoba. Situacija u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske nije ništa bolja. Tokom prošle godine primljeno je 377 pripravnika, ali je radni odnos prestao za 267 policijskih službenika koji su otišli u penziju. Za 2026. godinu na listi za penzionisanje nalazi se još 174 službenika.

Na kantonalnom nivou situacija je slična. U Hercegovačko-neretvanskom kantonu, iako je u toku prijem dodatnih 200 službenika, kapaciteti će i dalje biti umanjeni za 16 posto. “Nedostaje nam veći broj policijskih službenika. Taj omjer će se značajno pogoršati jer se očekuje odlazak 80 kolega u penziju do kraja 2025., a do kraja januara ide još 50. Tako bi nam nedostajalo preko 37 posto službenika,” izjavio je načelnik MUP-a HNK-a, Jerko Livaja.

U Tuzlanskom i Zeničko-dobojskom kantonu zaposlena je nova generacija policajaca. “Devedeset osam novih policijskih službenika predstavlja olakšanje u našem radu. Ranije smo primili 118 mlađih inspektora, a bitno je da postoji kontinuitet u popuni,” rekao je policijski komesar Admir Gazić. Direktor Uprave policije Tuzlanskog kantona, Dževad Korman, istakao je da se nedostatak ljudstva nadoknadio boljom materijalno-tehničkom opremom.

Posavski kanton također prati negativnu statistiku. “Prema ustrojstvu, Uprava policije treba da ima 200 službenika, ali trenutno ih ima 147. Dodatni problem je što će početkom januara u mirovinu otići još 14,” objasnio je ministar unutrašnjih poslova Đuro Delić.

Pozitivni primjeri i izazovi državnih agencija

Primjer dobre prakse bilježi Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo. Nakon analiza i strateškog plana iz 2023. godine, ubrzan je interni proces činovanja i provedena transparentna konkursna procedura. “Od 2023. do danas zaposleno je 461 novi policijski službenik, a trenutno je u proceduri 159 kandidata. Jedna grupa je već na Akademiji, druga kreće na proljeće. U toku je i konkurs za prijem novih 200 izvršilaca,” navela je glasnogovornica Mersiha Novalić.

S druge strane, državne agencije suočene su s ozbiljnim problemima. Popunjenost redova Granične policije Bosne i Hercegovine iznosi samo 54 posto, a ove godine u penziju odlazi gotovo tri stotine službenika, što ostavlja deficit od preko hiljadu ljudi. U Direkciji za koordinaciju policijskih tijela zaposleno je oko 800 službenika, iako je sistematizacijom predviđeno 1.200 mjesta. Prošle godine penzionisano je 60, a ove godine planira se odlazak 150 kolega.

Agencija za istraživanje i zaštitu (SIPA) ima nešto bolju situaciju. Tokom 2025. godine radni odnos prestao je za 33 službenika, a trenutno agencija broji 720 zaposlenih, od čega 519 policijskih službenika različitih činova. Iz SIPA-e ističu da, za razliku od Granične policije i Direkcije, njihovo funkcioniranje nije ugroženo zbog kadrovske strukture.

Bez usaglašenih zakonskih rješenja i strateškog planiranja napredovanja, sigurnosni sistem zemlje može biti ugrožen, a opterećenje na preostale službenike će nastaviti rasti, upozoravaju svi sagovornici.