Kako je “otkriven” planet koji nikada nije postojao
Podijeli vijest
Početkom januara 1860. godine, naučna zajednica je bila uvjerena da je postignut značajan napredak u razumijevanju Sunčevog sistema. Naime, 2. januara 1860. godine, javnosti je zvanično objavljeno “otkriće” novog planeta, nazvanog Vulkan, za kojeg se vjerovalo da kruži unutar Merkurove orbite. Iako će se kasnije ispostaviti da taj planet nikada nije postojao, priča o Vulkanu je decenijama intrigirala astronome i ostavila neizbrisiv trag u nauci i popularnoj kulturi.
Astronomska zagonetka i potraga za rješenjem
Problem koji je inicirao ideju o Vulkanu bio je stvaran i značajan. Astronomi su primijetili da se orbita Merkura ne ponaša u potpunosti u skladu s predviđanjima izvedenim iz Newtonove teorije gravitacije. Preciznije, Merkurov perihel, tačka u njegovoj orbiti najbliža Suncu, pomicao se brže nego što je teorija sugerisala. S obzirom na to da je slična anomalija ranije uspješno objašnjena otkrićem Neptuna, činilo se logičnim da i u ovom slučaju postoji još jedan, neotkriven planet.
Ovu ideju je razradio ugledni francuski astronom Urbain Le Verrier, koji je već bio stekao slavu predviđanjem postojanja Neptuna. Le Verrier je zaključio da bi relativno mali planet, smješten vrlo blizu Sunca, mogao svojim gravitacionim uticajem objasniti nepravilnosti u kretanju Merkura. Nakon analize dostupnih podataka, 2. januara 1860. godine, pred Francuskom akademijom nauka, objavio je da takav planet zaista postoji.
Dodatnu snagu njegovoj tvrdnji davala su navodna posmatranja iz prethodnih godina. Posebno se isticalo svjedočenje amaterskog astronoma Edmonda Modestea Lescarbaulta, koji je tvrdio da je 26. marta 1859. godine vidio tamnu tačku kako prelazi preko Sunčevog diska. Tokom 1860. godine, posebno za vrijeme pomračenja Sunca, pojavilo se još nekoliko sličnih prijava. U vrijeme ograničenih instrumenata i otežanih uslova za posmatranje Sunca, ovakva posmatranja su djelovala uvjerljivo.
Kraj jedne zablude i nasljeđe u kulturi
Vulkan je brzo postao dio ozbiljnih naučnih diskusija. Spominjao se u astronomskim publikacijama, izračunavane su njegove moguće orbite, a ime planeta je ušlo i u širu javnost. Međutim, kako su godine prolazile, postajalo je sve jasnije da se problem ne rješava. Posmatranja su bila kontradiktorna, tranziti se nisu mogli pouzdano ponoviti, a položaj navodnog planeta nikada se nije dosljedno slagao.
Konačno objašnjenje stiglo je tek početkom 20. vijeka. Opšta teorija relativnosti Alberta Einsteina, objavljena 1915. godine, prirodno je objasnila anomalno kretanje Merkurovog perihela, bez potrebe za dodatnim planetom. Time je Vulkan definitivno izbačen iz astronomije i postao jedan od najpoznatijih primjera hipotetičkog nebeskog tijela koje je nastalo zbog ograničenja tadašnje nauke.
Ipak, priča o Vulkanu se tu ne završava. Iako nikada nije postojao kao planet Sunčevog sistema, Vulkan je “preživio” u popularnoj kulturi. Njegovo ime je preuzeto u naučno-fantastičnom serijalu Star Trek, gdje Vulkan postaje stvarni planet i dom visoko inteligentne, racionalne civilizacije. S tog planeta potiče i jedan od najpoznatijih likova serijala, Spock, čime je ime nepostojećeg planeta dobilo novi, trajni život.
Na taj način, Vulkan je postao rijedak primjer naučne greške koja je ostavila dubok trag. Od ozbiljne hipoteze i “otkrića” objavljenog 2. januara 1860. godine, preko konačnog odbacivanja u svjetlu moderne fizike, pa sve do statusa kulturne ikone, priča o Vulkanu pokazuje kako se nauka razvija – kroz pokušaje, zablude i, naposljetku, bolja objašnjenja.
