Šta je praznična depresija i kako je prevazići?

Iako se ne smatra zvaničnom kliničkom dijagnozom, istraživanja pokazuju da oko 14 posto svjetske populacije iskusi takozvani ”praznični bluz”. Psiholog i psihoterapeut Nataša Ivković Lovrić objašnjava da različiti faktori mogu izazvati ovo stanje.

Ona navodi da do praznične depresije lako dolazi ako osoba vjeruje da praznici moraju biti savršeni, te da se mora osjećati euforično i da sve mora biti idealno.

”Osim tih moranja i zahtjeva koje imamo kako od sebe i naših osjećanja, može da se javi i ako smo izgubili voljene ljude, ako je došlo do velikih promjena u našim životima ili ako smo jednostavno ostali sami zbog prekida veze. Okidači su mnogobrojni, a svode se na to kako gledamo na situaciju”.

Simptomi i uzroci praznične depresije

Praznična depresija najčešće pogađa osobe koje su već sklone anksioznosti i depresivnim mislima, ili imaju određene poremećaje iz tog spektra. Također, utiče i na one koji se suočavaju sa gubitkom, perfekcioniste, osobe krutih stavova, kao i one koji imaju nezdrave porodične odnose, a koji se okupljaju tokom praznika.

Psihologinja ističe da su najčešći simptomi povlačenje u sebe i tuga koja preplavljuje osobu kako se praznici bliže. Javlja se i anksioznost, odnosno pretjerana briga o tome kako će sve izgledati.

”Također, može da se desi da ne spavamo dobro ili previše spavamo. Jedemo malo ili jedemo previše, počinjemo više da koristimo alkohol ili neke psihoaktivne supstance, izbegavamo ljude… Kod nekih se dešava da postanu previše iritabilni, a kod drugih neka vrsta tromosti, osećanje praznine, dok neki nemaju nikakvu emociju u tom trenutku”.

Kako prevazići prazničnu depresiju?

Praznična depresija se može prevazići promjenom perspektive i izbacivanjem svih ”moranja” i ”trebanja” iz razmišljanja, naglašava psihologinja.

”To zvuči jako lako, ali nije. U suštini naši zahtevi treba da postanu želje. Da kažemo sebi da bismo voljeli da sve prođe savršeno, da bismo voljeli da se naša porodica slaže, ali da ne mora i da to nije suština praznika.

Treba da prihvatimo i sopstvena osjećanja, da ne moramo stalno da budemo veseli, da je u redu ponekad i tokom praznika da smo tužni. Briga o sebi, ali i briga o drugima. Da shvatimo da su praznici tu da nama bude lijepo i da brinemo o sebi”, savjetuje Ivković Lovrić.

Ukoliko osjećaj praznične depresije traje duže od dvije sedmice i ometa svakodnevno funkcionisanje, preporučuje se potražiti pomoć psihologa.

”Smatra se da osoba tada ulazi u nezdrave, neprijatne emocije i tada je važno potražiti stručnu pomoć kako bi se ljudi naučili alatima koji će im pomoći da lakše prevaziđu te situacije.

Prvo je da naša moranja prevedemo u određene preferencije i želje. Ako su u pitanju, na primer, nezdravi odnosi u porodici, treba razmisliti da li da se tako provedu praznici, jer možemo da biramo gde ćemo i sa kim da provedemo vrijeme. Ako odlučimo da budemo sa porodicom, onda treba da postavimo jasne granice oko toga šta nam je prihvatljivo, a šta nije”.

Da bi se prevazišlo stanje praznične depresije preporučuje se dovoljno sna, druženje sa osobama čije društvo prija, izbjegavanje alkohola i psihoaktivnih supstanci.

Ivković Lovrić napominje da se u januaru javlja i ”postpraznična depresija”, ali da su joj sklone osobe koje na početku godine sebi obećaju mnogo toga, a što često nije u skladu sa realnošću.

”To su osobe koje na početku nove godine sebi kažu da će početi da vežbaju, da se hrane zdravije, da budu sa svima u dobrim odnosima, da će sve da se preokrene i bude drugačije. I onda ih čeka realnost, a to može da bude rutina, troškovi, vrijeme koje nije sunčano. Sve to utiče na to kako se osećamo, pogotovo što tokom praznika i adrenalin mnogo jače radi, svi smo uzbuđeni zbog svega što se dešava u našoj okolini i zato se i javlja postpraznična depresija”, objašnjava Ivković Lovrić.

Ona dodaje da su ovom raspoloženju sklonije osobe koje su perfekcionisti ili krute u svojim razmišljanjima, kao i one koje previše zahtijevaju od sebe i misle da sve moraju ispuniti prvog dana nakon Nove godine.

U tom slučaju, kako kaže, treba prihvatiti realnost i to da život nisu samo praznici, već se život odvija sve vrijeme.

I da je na nama kako ćemo da gledamo na svaki dan posle praznika, da prihvatimo da nismo savršeni i da malim koracima zapravo možemo da poboljšamo sebe i svoj kvalitet života.

Osobama koje tokom praznika zamaraju razgovori sa prijateljima i porodicom i njihova pitanja o planovima u profesionalnom i privatnom životu, preporučuje se razgovor sa stručnjacima.

”Pomoć stručnjaka je dobro potražiti, pogotovo ako ne znamo kako da se sami izborimo sa svim tim pitanjima, kako da postavimo granice kako prema drugima, tako i prema sebi, da nas toliko ne tangiraju ta pitanja. Ono što psihoterapeuti i psiholozi rade jeste da osposobljavaju ljude različitim alatima da bi lakše rješili ono što ih muči”, zaključuje Ivković Lovrić.